Donald Henri Ramsfeld (Čikago 9. jul 1932Taos, 29. jun 2021[1]) bio je američki republikanski političar.[2] Poznat je jer je bio najmlađi a i najstariji državni sekretar za odbranu sa najdužim mandatom. Poznat je jer je bio najveći zagovornik američke invazije na Irak 2003. godine. Bio je i neslužbeni vođa neokonzervativne frakcije u administarciji predsednika Džordža Buša.

Donald Ramsfeld
Donald Ramsfeld
Datum rođenja(1932-07-09)9. jul 1932.
Mesto rođenjaČikago, Ilinois SAD
Datum smrti29. jun 2021.(2021-06-29) (88 god.)
Mesto smrtiTaos, Novi MeksikoSAD
SupružnikDžojs Pirson
Politička karijera
Politička
stranka
Republikanska stranka
Sekretar za odbranu
20. januar 2001 — 18. decembar 2006.
PredsednikDžordž Buš mlađi
PrethodnikVilijam Koen
NaslednikRobert Gejts

Biografija uredi

Rodio se u porodici koja je imala njemačko porijeklo. Pohađao je Univerzitet u Prinstonu nakon koga je dobio vojnu stipendiju. 1954. godine se pridružio ratnoj mornarici SAD-a gdje je služio kao pilot i avio-instruktor. [2]

Politička karijera uredi

1957. prelazi u mornaričku rezervu, da bi mogao da se bavi politikom kao pomoćnik republikanskog člana Kongresa. Od 1969. godine postao je član administracije tadašnjeg predsednika Ričarda Niksona, gdje se istakao kao važan član. 1973. godine imenovan je na mjesto veleposlanika SAD u NATO-u. Ramsfeld je ostao zapažen po svojoj vjernoj službi SAD-i i nakon Niksonove ostavke, novi predsjednik Džerald Ford ga imenuje šefom njegovog tranzicijskog tima. Kasnije je postao načelnik Fordove Bijele kuće, a 1975. posato tajnik za odbranu. Nakon što je Ford izgubio na predsedničkim izborima 1977. godine. Ramsfeld postaje direktor kompanije koja se bavila proizvodnjom umjetnog đubriva.

Od 1983. do 1984. bio je izaslanik Ronalda Regana na Bliskom istoku, radi normalizacije odnosa sa Irakom u doba iransko-iračkog rata, sastao se sa Sadamom Huseinom. 1988. osnovao je Projekat za novo američko doba. Nakon pobjede Džordža Buša na izborima 2001. godine, Ramsfeld postaje tajnik za odbranu. Nakon terorističkog napada 11. septembra 2001. godine. Ramsfeld se u to vrijeme nalazio u Pentagonu. Nakon što je jedan od aviona udario u zgradu. Ramsfeld je ostato da pomogne pri evakuaciji ranjenika, držeći nosila. Nakon ovog događaja njegova uloga u Bušovoj administraciji je porasla. Nakon što je otpočeo rat protiv terorizma, Ramsfeld je primjenio svoju tehniku, Ramsfeldovu tehniku. Koja je nalagala primjenu najsavremenijeh oružja koje je do tada proizvedeno radi bržeg svrgavanja talibanske vlasti. Tehnika se pokazala kao veoma uspješna jer je već u novembru 2001. zbačena talibanska vlast u Avganistanu. Istu tehniku je primjenio i u Iraku 2003. godine. Nakon niza pobjeda ova tehnika je negodovana radi stvaranja paravojnih formacija zasnovanih na etničkoj i vjerskoj osnovi. Tražena je i ostavka Ramsfelda na to je još uticalo i vijest oko zlostavljanja zatvorenika u zatvoru. Buš je odbijao da smijeni Ramsfelda ali nakon poraza Republikanske stranke na izborima za Kongres. Buš prihvata Ramsfeldovu ostavku i mijenja ga sa bivšim direktorom CIA-e Robertom Gejtsom.[2]

Galerija uredi

Izvori uredi

https://edition.cnn.com/2013/08/06/us/donald-rumsfeld-fast-facts/index.html https://www.defense.gov/About/Biographies/Biography-View/Article/602800/

Reference uredi