Dragočaj je naseljeno mjesto i sjedište mjesne zajednice na području grada Banje Luke, Republika Srpska, BiH. Prema podacima popisa stanovništva 2013. godine, u ovom naseljenom mjestu je popisano 2.275 lica.[1]

Dragočaj
Pravoslavna crkva u Dragočaju
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
GradBanja Luka
Stanovništvo
 — 2013.Pad 2.275
Geografske karakteristike
Koordinate44° 51′ 17″ S; 17° 09′ 16″ I / 44.854758° S; 17.154573° I / 44.854758; 17.154573
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Dragočaj na karti Bosne i Hercegovine
Dragočaj
Dragočaj
Dragočaj na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Poštanski broj78215
Pozivni broj051

Geografski položaj uredi

Nalazi se sjeverozapadno od centra grada, u pravcu Kozare i Prijedora. Kroz Dragočaj prolazi put i željeznička pruga koji povezuju Banju Luku i Prijedor. Ova mjesna zajednica obuhvata naseljena mjesta Dragočaj, Ramići i Barlovci, a od 2010. i dio naseljenog mjesta Zalužani.

Istorija uredi

U Dragočaju su ustaše prije 1. avgusta 1941. izvršile masovno hapšenje Srba.[2] Ustaše su Srbe nakon hapšenja zatvarali u kuće i ubijali ih puščanim i mitraljeskim mecima koje su ispaljivli u vrata i prozore kuća.[2] Ustaše su Srbe ubijale i hladnim oružjem poput krampova i lopata.[2]

Obrazovanje uredi

Osnovna škola „Desanka Maksimović“ postoji od 1909. godine.[3]

Stanovništvo uredi

Sastav stanovništva – naselje Dragočaj
1991.[4]1981.[5]1971.[6]
Ukupno2 578 (100,0%)2 553 (100,0%)2 728 (100,0%)
Hrvati1 890 (73,31%)1 845 (72,27%)2 117 (77,60%)
Srbi478 (18,54%)454 (17,78%)598 (21,92%)
Jugosloveni141 (5,469%)138 (5,405%)
Ostali48 (1,862%)115 (4,505%)9 (0,330%)
Bošnjaci21 (0,815%)11 (0,039%)1
Crnogorci4 (0,147%)
  1. 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 6.205
1961. 2.836
1971. 2.728
1981. 2.553
1991. 2.569
2013. 2.275

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ „Rezultati Popisa 2013, gradovi, opštine, naseljena mjesta”. Republički zavod za statistiku. Arhivirano iz originala 23. 03. 2017. g. Pristupljeno 23. 9. 2019. 
  2. ^ a b v Jasenovac posle Jasenovca, 150, episkop Atanasije Javtić, Univerzitetski obrazovni pravoslavni Bogoslovi Hilandarski fond, Zadužbina „Nikolaj Velimirović i Justin Popović“, Beograd — Valjevo. 1995. str. 150.
  3. ^ „U Dragočaju 100 godina zvoni školsko zvono”. Glas Srpske. 13. 11. 2009. Arhivirano iz originala 2. 4. 2015. g. Pristupljeno 29. 3. 2012. 
  4. ^ „Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14/15)” (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 24. 11. 2015. 
  5. ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 11. 2015. 
  6. ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 11. 2015. 

Literatura uredi

  • Jasenovac posle Jasenovca, 150, episkop Atanasije Javtić, Univerzitetski obrazovni pravoslavni Bogoslovi Hilandarski fond, Zadužbina „Nikolaj Velimirović i Justin Popović“, Beograd — Valjevo (1995) [1]

Spoljašnje veze uredi