Drežnica (Ogulin)
Drežnica je naselje u Gorskom kotaru, u Republici Hrvatskoj. Pripada gradu Ogulinu, odnosno Karlovačkoj županiji. Naseljena je skoro isključivo Srbima. U vreme SFRJ se zvala Partizanska Drežnica, jer je tokom Drugog svetskog rata bila jako partizansko uporište.
Drežnica | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Hrvatska |
Županija | Karlovačka |
Grad | Ogulin |
Oblast | Gorski kotar |
Stanovništvo | |
— 2011. | 516 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 08′ 10″ S; 15° 05′ 25″ I / 45.136236° S; 15.090409° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 510 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 47313 Drežnica |
Pozivni broj | +385 47 |
Geografija uredi
Drežnica se nalazi oko 36 km jugozapadno od Ogulina.
Istorija uredi
Srbi su se u Drežnici naselili u 17. veku. Tu je 1827. godine bila parohija manastira Gomirje, u kojoj je službovao kao paroh Simeon Radulović.[1] Godine 1842, izgrađena je pravoslavna Crkva Roždestva Presvete Bogorodice, koja je u Drugom svetskom ratu spaljena, a danas je obnovljena. Mijat Stojanović je zapisao da je predjeo dosta kamenit, ali ima dosta liepe šume i nješto plodna zemljišta, samo manjka umno obdjelavanje.[2]
Tokom Drugog svetskog rata, u Drežnici je bio jak Narodnooslobodilački pokret sa sedištem Glavnog štaba Hrvatske i Partizanska bolnica br. 7, osnovana 1942. godine. U njoj su lečeni ranjenici sa Korduna, Banije, Like, Žumberka i Slovenije. Tamo se danas nalazi spomen-kosturnica. Tokom rata, Drežnica je imala preko 1.000 žrtava.[3][4]
Delovi naselja uredi
Drežnici pripadaju zaseoci: Tatalovići,Zrnići, Vukelići, Radlovići, Nikolići, Krakar, Radojčići, Palice, Lokva, Tomići, Trbovići, Maravići, Selište, Ponorac i Brezno. Neki od njih su bili samostalna naselja. Poslednji put su se pojavili na popisu stanovništva iz 1991. godine.
Stanovništvo uredi
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje Drežnica je imalo 516 stanovnika.[5]
Nacionalnost[6] | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. |
Srbi | 69 | 79 | 89 | 116 |
Hrvati | 1 | 3 | 7 | 16 |
Jugosloveni | 4 | 12 | 2 | |
ostali i nepoznato | 4 | 1 | 1 | 2 |
Ukupno | 78 | 95 | 99 | 134 |
Demografija[6] | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1961. | 134 | |
1971. | 99 | |
1981. | 95 | |
1991. | 78 | |
2001. | 729 | |
2011. | 516 |
Popis stanovništva 1991. godine uredi
Naselje | Srbi | Hrvati | Jugosloveni | ostali | Ukupno |
Drežnica | 69 | 1 | 4 | 4 | 78 |
Zrnići | 80 | 0 | 0 | 0 | 80 |
Vukelić | 34 | 0 | 0 | 0 | 34 |
Tomići | 60 | 1 | 0 | 3 | 64 |
Trbovići | 103 | 0 | 4 | 0 | 107 |
Krakar | 106 | 1 | 7 | 0 | 114 |
Nikolići | 69 | 0 | 0 | 0 | 69 |
Radojčići | 52 | 1 | 0 | 1 | 54 |
Napomena: Ova naselja su postojala na svim popisima stanovništva, od 1890. do 1991. godine.
Izvori uredi
- ^ "Serbski letopis", Budim 1828. godine
- ^ Stojanović 2015, str. 226.
- ^ Partizanska Drežnica (Historijski arhiv u Karlovcu, Zbornik 12, Karlovac, 1982)
- ^ Novossti. com, Pristupljeno 24. 4. 2013.
- ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Pristupljeno 24. 4. 2013.
- ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
Literatura uredi
- Stojanović, Mijat (2015). Sgode i nesgode moga života. Hrvatski institut za povijest, Slavonski Brod.