Duga je bio visokotiražni jugoslovenski i srpski nedeljnik, koji je od ranih 1970ih do 2000ih izdavala beogradska izdavačka kuća BIGZ. Časopis prethodnik ,,Duge" ugašen je 1960ih.

Nastanak uredi

Časopis ,,Duga" činilo je isto osoblje koje je objavljivalo erotski časopis ,,Eva i Adam". Časopis ,,Eva i Adam" osnovao je Aleksandar Saša Badanjak i bio je njegov glavni i odgovorni urednik. Dostigao je veliku popularnost u SFRJ sa tiražom od 270 000 prodatih primeraka, a naročito je bio popularan u SR Sloveniji. ,,Eva i Adam" je ugašen zbog javnih moralnih optužbi za ,,kvarenje omladine ",a to je bila odluka Gradskog komiteta SK Beograda.

Ista novinarska ekipa je potom, predvođena Sašom Badanjakom, pokrenula časopis koji će se baviti kulturom, politikom i zabavom, a koji je nazvan ,,Duga". ,,Duga" je naime bila prvi časopis posle Drugog svetskog rata koji je bio ilustrovan u boji, ali je ugašen '60-ih, pa je ovo trebalo da bude obnovljen nedeljnik koji nastavlja ove tradicije.

Poslovanje uredi

NIP ,,Duga" uskoro postaje poznata širom SFRJ kao oponent komunizmu, i zbog objavljivanja intervjua jugoslovenskih disidenata. U samom početku ,,Duga" je imala tiraž od oko 90 000 primeraka. Avgusta 1974. godine pripojena je BIGZ-u. Imala je 68 strana štampanih latinicom. Godišnje je izlazila 26 puta. Uskoro su, sa rastom interesovanja čitalaca i povećavanjem tiraža, za ,,Dugu" počeli da pišu mnogi poznati intelektualci i javne ličnosti: Momo Kapor, Borisav Đorđević, Dobrica Ćosić, Milovan Đilas, Borislav Mihajlović Mihiz, Vuk Drašković itd. Karijeru u ,,Dugi" je započeo i poznati srpski novinar Milomir Marić, koji je 1990-ih postao i glavni i odgovorni urednik. Iako je u SFRJ sloboda štampe bila izraženija nego u drugim komunističkim zemljama, ipak su glavni urednici često smenjivani zbog objavljivanja kontroverznih materijala. I 1990ih ,,Duga" nastavlja sa kontroverznim radom, sve dok novinarka Dada Vujasinović nije ubijena 1994, verovatno zbog neprijatnog članka o Željku Ražnatoviću Arkanu. Kolumnu u ,,Dugi" imala je i Mira Marković, supruga Slobodana Miloševića i profesor sociologije, iako su u istom časopisu izlazili članci protiv nje i njene stranke JUL. Magazin je bio koncipiran tako da se na naslovnoj strani obično nalazila slika ženskog top-modela ili poznate ženske javne ličnosti, kao što je to bio slučaj i u nekim drugim velikim jugoslovenskim listovima.

Memorandum SANU uredi

U SFRJ i SR Srbiji 1986. godine veliku aferu izazvala je jedna policijska uzurpacija: iz prostorija Srpske akademije nauka i umetnosti iznet je radni primerak nedovršenog spisa o stanju u zemlji posle Titove smrti i objavljen u ,,Večernjim novostima". O ovom dokumentu se diskutovalo po dnevnoj štampi, televiziji, radiju, kao i na sednicama SKJ u narednih nekoliko meseci, osuđujući dokument kao izraz ,,velikosrpske šovinističke hegemonije". Međutim, većina učesnika diskusije nije nikada u celosti pročitala ovaj nezavršeni dokument. Juna 1989. kada su se stišale varnice, u ,,Dugi" je u posebnom broju objavljen celi tekst Memoranduma sa komentarima urednika. Tada je javnost mogla da uvidi da se uglavnom govori o ekonomskim i privrednim pitanjima, a takođe se i daju rešenja za političku i društvenu krizu koja je nastupila u Jugoslaviji krajem 1980ih.

Gašenje uredi

Sredinom devedesetih većina uglednih novinara prestaje da piše za "Dugu" i prelazi u druge listove (Intervju, Profil, NT...). Posle 5. oktobra, BIGZ zapada u finansijsku krizu, međutim "Duga" nastavlja sa radom sve do jula 2003. godine. kada je u potpunosti nestala iz prodaje.