Žan Lan (franc. Jean Lannes; Lektur, 11. april 1769Ebersdorf, 31. maj 1809) je bio francuski maršal u vreme Napoleonovih ratova. Bio je jedan od Napoleonovih najsmelijih i najdarovitijih vojskovođa.[1][2]

Žan Lan
Žan Lan
Lični podaci
Datum rođenja(1769-04-11)11. april 1769.
Mesto rođenjaLektur, Francuska
Datum smrti31. maj 1809.(1809-05-31) (40 god.)
Mesto smrtiEbersdorf, Austrijsko carstvo

Pohodi u Italiji i Egiptu uredi

 
Lan pre smrti 1809.
 
Žan Lan u bici kod Eslinga

Rođen je u Lekuru u Gaskonji. Rodio se u porodici konjušara. Bio je slabo obrazovan, ali njegova velika snaga i sposobnost za skoro sve sportove omogućila mu je da postane narednik u bataljonu dobrovoljaca, kojima se pridružio 1792. kada je izbio rat Francuske i Španije. Istakao se u ratnim pohodima na Pirinejima tokom 1793. i 1794, pa je postao komandant brigade. Kada je 1795. uvedena reforma vojske izgubio je čin. Ponovo se pridružuje vojnom pohodu u Italiji, kao obični dobrovoljac. Počeo se isticati u velikim bitkama tokom 1796, pa je brzo napredovao i dobijao sve veće činove. Po Napoleonovom naređenju postao je brigadni general. Isticao se u svim bitkama. Ranjen je u bici kod Arkole, kada je pomagao Napoleonu da pobegne Austrijancima. Odabran je da sa Napoleonom krene u invaziju Egipta, kao komandant jedne od brigada Žana Klebera. Ponovo se isticao, a posebno pri povlačenju iz Sirije. Sa Napoleonom se vratio u Francusku, gde je učestvovao u Napoleonovom državnom udaru 18. brumera. Posle Napoleovog državnog udara Lan je unapređen u generala divizije. Postao je komandant konzularne garde. Zapovedao je gardom prethodnicom pri prelasku Alpa 1800. Zaslužan je za pobedu u bici kod Montebela, pa postaje vojvoda od Montebela. Postao je 1801. ambasador u Portugaliji.[3]

Unapređen u maršala uredi

Kada je Napoleon postao 1804. car unapredio je Žana Lana u maršala. U bici kod Austerlica komandovao je gardom prethodnicom. U toj bici bio je na levoj strani. Za vreme pohoda od 1806. do 1807. pokazao se u najboljem svetlu. Komandovao je korpusom u tirinškoj šumi, u bici kod Salfilda i u bici kod Jene. Jako je značajno i njegovo vodstvo garde u bici kod Fridlanda.

Učestvovao je u bitkama u Španiji i to kao komandant odvojenih delova armije. Pobedio je 22. novembra 1808. u bici kod Tudela. U januaru 1809. Napoleon mu je dao zadatak da zauzme Saragosu. Posle veoma žestoke odbrane uspeo je do 21. februara 1809. da zauzme Saragosu. Napoleon ga je tada imenovao vojvodom od Montebela. Ponovo komanduje gardom prethodnicom. Sudelovao je u sukobima oko Ekmila i napredovanjima prema Beču. On je sa svojim korpusom poveo francusku armiju preko Dunava.

Smrt Žana Lana uredi

Zajedno sa Andre Masenom sudelovao je u bici kod Ašperna iz koje su se 22. maja morali povlačiti. Za vreme povlačenja Žan Lan je kao i obično bio izložen jakoj vatri. Tada je smrtno ranjen. Granata je eksplodirala kraj Lanea i obe noge su mu bile teško stradale, pa su amputirane. Podlegao je ranama 31. maja 1809. u Beču.

Lan je bio uz Luja Davua i Andrea Masenu najsposobniji Napoleonov maršal. Svesno ili nesvesno bio je najbolji eksponent Napoleonovih metoda vođenja rata. Zbog toga je stalno učestvovao u pothvatima, koji su zahtevali odlučnost i smelost, a posebno kad su kombinacije zavisle od požrtvovanja dela vojske. Lanea je Napoleon iskoristio kod Fridlanda, a Davua kod Austerlica i Auerštata, jer je znao za njihove sposobnosti i zahvaljujući njima mogao je računato na odlučne proboje. Rutinske generale je Napoleon držao pod svojom komandom za krajnji napad.

Reference uredi

  1. ^ „Jean Lannes (1769-1809)”. French Empire. Pristupljeno 22. 1. 2021. (jezik: engleski)
  2. ^ „Jean Lannes, duc de Montebello French general”. Britannica. Pristupljeno 22. 1. 2021. (jezik: engleski)
  3. ^ „Jean Lannes”. British Museum. Pristupljeno 22. 1. 2021. (jezik: engleski)

Spoljašnje veze uredi