Žegar (Bukovica)

Žegar
Žegar;
	Srpska pravoslavna crkva Svetog Georgija u Žegaru
Administrativni podaci
Država	Hrvatska
Županija	Zadarska
Grad	Obrovac
Oblast	Bukovica
Geografske karakteristike
Koordinate	44° 09′ 09″ S; 15° 51′ 32″ I / 44.152387° S; 15.858994° I
Vremenska zona	UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
	Žegar Žegar na karti Hrvatske
	Žegar Žegar na karti Zadarske županije
Ostali podaci
Poštanski broj	23451 Žegar
Pozivni broj	+385 23

Žegar je nekadašnje naselje u sjevernoj Dalmaciji, u oblasti Bukovica, od kojeg su nastala današnja sela: Kaštel Žegarski, Bogatnik, Nadvoda i Komazeci. Sva 4 naselja se zajednički zovu Žegar.

Geografija uredi

Žegar se nalazi u sjevernoj Dalmaciji, u Gornjoj Obrovačkoj Bukovici, koja se još naziva i Podgorska ili Prava Bukovica. Okružen je naseljima: Bilišane, Golubić, Krupa, Ervenik, Parčić, Medviđa i Zelengrad.^[1]

Kaštel Žegarski je u središtu Žegara i predstavlja upravno središte sa školom, srpskom pravoslavnom crkvom Svetog Georgija, mjesnim odborom, ambulantom. Nadvoda je na desnoj sjevernoj strani rijeke Zrmanje. Komazeci su najveće Žegarsko naselje, smješteno južno od Zrmanje. U Komazecima je područna škola, kao dio osnovne škole iz Žegara. Veći dio teritorije Žegara leži na brdovitom i planinskom zemljištu, jedino je dio Kaštela Žegarskog uz Zrmanju ravan gdje leži Žegarsko polje.^[1]

Istorija uredi

Srbi se u Žegaru spominju još davne 1392. godine.

U mestu je 1752. godine rođen arhimandrit i književnik Gerasim Zelić, koji je objavio svoje "Žitije" u Budimu 1823. godine.^[2]

Meštani su 1937. godine podigli svoj "Seljački dom", u kojem su otvoreni knjižnica i čitaonica.^[3]

Žegar se od raspada Jugoslavije do avgusta 1995. godine nalazio u Republici Srpskoj Krajini.

Stanovništvo uredi

Ukupno, Žegar je 1991. godine imao 2.057 stanovnika, od čega preko 99% Srba.

Prezimena uredi

Prezimena iz Žegara su: Mijić, Ušljebrka, Veselinović, Nanić, Đaković, Komazec, Jajić, Kovačević, Bundalo, Babić, Perić, Ljubičić, Radmilović, Ivaniš, Grozdanić, Vukčević, Vukanac, Olujić, Relja, Mirilo, Subotić, Nanić-Babić, Milić, Kusalo, Ćoso, Zelić, Smijulj, Vučendić, Kubat, Kopanlija, Samardžić, Šukara, Kljajić, Kljajić-Perić, Jakovljević, Krnjaja kao i mnoga druga.

Znamenite ličnosti uredi

Stojan Janković (1635–1687), vođa srpski uskoka
Gerasim (Kiril) Zelić (Žegar, 22. jun 1752–Budim, 26. mart 1828), putopisac, arhimandrit i generalni vikar Srpske pravoslavne crkve u Dalmaciji
Vladimir Milić, atletičar
Arijan Komazec, košarkaš