Žeravna

насељено место у Бугарској

Žeravna (bug. Жеравна) selo je u jugoistočnoj Bugarskoj, opština Kotel, Slivenska oblast. Žeravna je postavljena na listu od stotinu nacionalnih turističkih lokaliteta Bugarske.[1]

Žeravna
bug. Жеравна
Selo Žeravna 2011. godine
Administrativni podaci
DržavaBugarska
OblastSlivenska oblast
OpštinaKotel
Stanovništvo
 — (2021)413
Geografske karakteristike
Koordinate42° 49′ 59″ S; 26° 28′ 01″ I / 42.833° S; 26.467° I / 42.833; 26.467
Vremenska zonacentralnoevropska:
UTC +2 do +3
Aps. visina640 m
Površina52,99 km2
Žeravna na karti Bugarske
Žeravna
Žeravna
Žeravna na karti Bugarske
Ostali podaci
Poštanski broj8988
Pozivni broj04585

Geografija

uredi

Selo se nalazi 14 km južno od Kotela, na padinama istočne Stare planine, oko 70 km od grada Slivena, na nadmorskoj visini od 640 m.[2] Selo Žeravna je proglašeno arhitektonskim i istorijskim rezervatom i predstavlja svojevrsni muzej na otvorenom. Skoro sve od preko 200 kuća u selu, u kojem živi oko 400 stanovnika, su spomenici kulture iz perioda bugarskog nacionalnog preporoda. Među najimpresivnijim znamenitostima Žeravne su rodna kuća čuvenog bugarskog pisca Jordana Jovkova, kuće-muzej Save Filaretova, Rusa Čorbadžije, Todora Ikonomova, metoh manastira Hilandara, u kome je prepisana poznata slovenska bugarska istorija.

U okolini oko Žeravne raste uglavnom listopadna šuma.[3] Minimalna temperatura je u januaru oko -10 °C, maksimalna temperatura u julu je oko 32 °C.

Istorija

uredi

U mestu se tradicionalno održava festival folklornih narodnih nošnji koji pleni svojim jedinstvenim sadržajima, pesmom, predstavljanjem starih zanata i dobro očuvanim živopisnim nasleđem.[4] Postoje kvalitetni objekti za smeštaj koji ispunjavaju sve kriterijume, kapacitete, očekivanja i zahteve posetilaca, omogućavajući im izuzetno zanimljive aktivnosti i sadržaje tokom boravka.

U Žeravni se nalazi i danas poznati Hilandarski metoh sa crkvom posvećenom Presvetoj Bogorodici. Ovaj metoh je od 18. veka u službi hilandarskih monaha, koji su u njoj svraćali, odmarali se i osnovali školu u kojoj su obučavali okolno stanovništvo. U ovom metohu nastao je i drugi prepis Pajsijeve slavjanskoblgarske istorije. U ovom metohu su dugo monasi i učitelji podučavali stanovništvo aritmetiku, grčki jezik, bugarski jezik, istoriju i geografiju.

Danas je metoh neaktivan, a na njemu se nalazi crkva Svetog Nikole i par starih kuća.[5]

Stanovništvo

uredi
Demografija

Po procenama iz 2011. godine, Žeravna je imala 413 stanovnika.[6] Većina stanovništva su etnički Bugari. Poslednjih decenija broj stanovnika u naselju opada.[7]

Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje.

Galerija slika

uredi

Reference

uredi
  1. ^ „100 Nacionalni Turističeski Obekta”. btsbg.org. 20. 4. 2018. Pristupljeno 20. 4. 2018. 
  2. ^ „Selo Žeravna (Zheravna)”. visit.bg. 20. 4. 2018. Pristupljeno 20. 4. 2018. 
  3. ^ „NASA Earth Observations: Land Cover Classification”. NASA/MODIS. Arhivirano iz originala 28. 02. 2016. g. Pristupljeno 30. 1. 2016. 
  4. ^ „Festival na folklornata nosiя - Žeravna”. jeravna.com. 20. 4. 2018. Pristupljeno 20. 4. 2018. 
  5. ^ „Hilandarski metosi u Bugarskoj”. hilandar.info. 20. 4. 2018. Pristupljeno 20. 4. 2018. 
  6. ^ „Nacionalen statističeski institut. Naselenie po oblasti, obщini, naseleni mesta i vъzrast kъm 1. 2. 2011 g.”. Arhivirano iz originala 22. 04. 2012. g. Pristupljeno 18. 3. 2012. 
  7. ^ „Nacionalen statističeski institut. Spravka za naselenieto na s. Žeravna, obщ. Kotel, obl. Sliven”. Arhivirano iz originala 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 23. 1. 2012. 

Spoljašnje veze

uredi