Зборник (Muzej primenjene umetnosti)

Zbornik - Muzej primenjene umetnosti je periodična publikacija Muzeja primenjene umetnosti u Beogradu namenjena proučavanju predmeta primenjene umetnosti, arhitekture i dizajna, kao i publikovanju građe iz iste oblasti.

Zbornik - Muzej primenjene umetnosti
Zbornik - Muzej primenjene umetnosti
TipPeriodična publikacija
Format29 cm
IzdavačMuzej primenjene umetnosti
Glavni urednikmr Ljiljana Miletić Abramović
Osnivanje1955.
Jeziksrpski
SedišteVuka Karadžića 18, Beograd
ISSN0522-8328
Veb-sajtZbornik (Muzej primenjene umetnosti)

O časopisu uredi

Istorijat uredi

Pokretanje periodične publikacije, koja bi objavljivala priloge, rasprave i građu iz oblasti primenjene umetnosti, arhitekture i dizajna, kao i izveštaje o pojedinim aktivnostima Muzeja nastalo je iz potrebe da se stekne potpuniji uvid u kontinuirani rad kustosa i ostvarivanje programa različitih delatnosti Muzeja.[1] Prvi broj Zbornika je objavljen 1955. godine, a u narednom periodu časopis je postao matična publikacija Muzeja primenjene umetnosti. Do 1985. godine izašlo je 29 brojeva Zbornika, među kojima i nekoliko dvobroja i jedan trobroj. Broj 30 je pripreman, ali ne i objavljen tako da se 1985. godina može smatrati poslednjom godinom izlaženja Zbornika.

Posle dvadesetogodišnje pauze Zbornik je obnovljen 2005. godine kada je izašao prvi broj nove serije.[2] Svojim sadržajem nastavio je da promoviše teorijske radove iz oblasti primenjene umetnosti, arhitekture, dizajna i celokupnu aktivnost Muzeja, a dobio je i nov savremeno dizajnirani izgled, koji je osmislila grafička dizajnerka Dragana Lacmanović. Od 2009. se nalazi na listi časopisa od nacionalnog značaja Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

Periodičnost izlaženja uredi

Zbornik izlazi kontinuirano jednom godišnje, što je nastavak tradicije prethodne serije.

Uređivanje uredi

Stara serija uredi

 
Zbornik - Muzej primenjene umetnosti (stara serija), prvi broj iz 1955. godine

Uređivanje stare serije Zbornika bilo je delatnost uređivačkog odbora, sastavljenog od dva člana, kustosa muzeja i trećeg člana, odgovornog urednika, koji je ujedno bio i na čelu ustanove. Od broja 11 iz 1968. godine uređivački odbor se naziva redakcijom, koja od broja 12 dobija novog, četvrtog člana. Međutim, već 1973. Zbornik se vraća prethodnoj koncepciji uređivačkog odbora sa brojem članova, koji varira od tri do četiri. Značajnu novinu predstavlja uvođenje sekretara redakcije odnosno uređivačkog odbora od broja 15 iz 1971. Na mestu sekretara redakcije, tehničkog lica koje je pratilo pripremanje svakog broja, od prijema radova do njihovog objavljivanja, smenjivali su se zaposleni u dokumentaciji, kustoskom timu i biblioteci Muzeja primenjene umetnosti. Trobroj 21-23 iz 1979. imao je i tehničkog urednika, potom i osobu zaduženu za grafičko oblikovanje, Radomira Vukovića, arhitektu i priznatog grafičkog dizajnera. Uređivački odbor poslednjeg broja stare serije iz 1985. godine sastojao se od pet članova. Osim članova redakcije i uređivačkog odbora, u pripremu Zbornika bili su uključeni i spoljni saradnici Muzeja: stručni recenzenti, lektori, korektori, fotografi, dizajneri i prevodioci, s obzirom da su rezimei objavljenih tekstova prevođeni prema potrebi na engleski, francuski, nemački, ruski i italijanski jezik.

Nova serija uredi

Uređivanje Zbornika u okviru nove serije regulisano je Pravilnikom o izdavačkoj delatnosti Muzeja primenjene umetnosti. Uređivački odbor ima sedam članova, direktora Muzeja kao glavnog i odgovornog urednika, dva člana iz redova zaposlenih kustosa i četiri člana iz redova spoljnih saradnika. Jedan od internih članova uređivačkog odbora je i urednik broja. Po isteku mandata od dve godine za sve članove postoji mogućnost reizbora. Priprema i objavljivanje Zbornika usklađeni su i sa Aktom o uređivanju naučnih časopisa Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Tekstovi prolaze strogu proceduru recenziranja, lekture i korekture, dok se rezimei prevode na engleski jezik. Radovi pisani na engleskom se objavljuju u originalu uz rezime na srpskom. Tekstovi na Drugim svetskim jezicima, objavljuju se u originalu, prevodu na srpski i s rezimeom na engleskom jeziku.

Rubrike uredi

Rubrike Zbornika zavisile su od forme tekstova prihvaćenih za objavljivanje i u najširem obimu su formirane u broju 2 iz 1956. godine. Činile su ih:

  • Rasprave i članci
  • Prilozi i građa
  • Muzejske zbirke
  • Izložbe
  • Izveštaji
  • Ocene i prikazi
  • Bibliografija i razmena publikacija

Od pokretanja Zbornika uočljiva je podela sadržaja na različito koncipirane članke iz oblasti primenjene umetnosti, arhitekture, dizajna i one koje dokumentuju najširu aktivnost Muzeja primenjene umetnosti u godini izdanja. Osnova ove koncepcije je zadržana i u novoj seriji Zbornika, ali su po ugledu na periodične publikacije srodnih institucija, rubrike formirane kao:

  • Prilozi
  • Prikazi
  • Muzej primenjene umetnosti
  • Akvizicije
  • Izložbe
  • Izdanja

Urednici uredi

Autori priloga uredi

Zahvaljujući činjenici da je Zbornik od pokretanja predstavljao jedino periodično izdanje posvećeno primenjenoj umetnosti, arhitekturi i dizajnu u nekadašnjoj Jugoslaviji i kasnije na prostoru Srbije i regiona, pored kustosa Muzeja, autori tekstova su stručnjaci iz srodnih institucija u zemlji, ali i oni iz inostranstva. Renome jedine specijalizovane publikacije na prostoru jugoistočne Evrope koja se bavi problemima primenjene umetnosti sačuvan je do danas. Registar autora koji su objavljivali radove u staroj seriji Zbornika publikovan je u prvom broju nove serije 2005. godine.[3] U Zborniku su objavljene i bibliografije kustoskinja muzeja i istoričarki primenjene umetnosti Bojane Radojković[4] i Verene Han.[5]

Teme uredi

Bibliografija Zbornika iz perioda 1955-1985 objavljena je takođe u prvom broju nove serije Zbornika i ona na jasan način definiše širok dijapazon tema obrađivanih u Zborniku.[6] U njih spadaju:

Elektronski i štampani oblik časopisa uredi

Elektronski oblik dosadašnjih brojeva Zbornika u novoj seriji dostupan je na zvaničnoj internet stranici Muzeja primenjene umetnosti. Štampani oblik svih brojeva časopisa iz stare i nove serije sastavni je deo fonda biblioteke Muzeja.

Reference uredi

  1. ^ Rakonjac, Srđan (2005). „Istorijat Muzeja primenjene umetnosti 1950-2005”. Ur.: Zorić, Ivanka. Muzej primenjene umetnosti 1950-2005. Beograd: Muzej primenjene umetnosti. str. 14. ISBN 978-86-7415-099-3. 
  2. ^ Rakonjac, Srđan (2005). „Istorijat Muzeja primenjene umetnosti 1950-2005”. Ur.: Zorić, Ivanka. Muzej primenjene umetnosti 1950-2005. Beograd: Muzej primenjene umetnosti. str. 25. ISBN 978-86-7415-099-3. 
  3. ^ Petrović, Marijana (2005). „Autorski indeks”. Zbornik. 01: 194—195. 
  4. ^ Ristić, Andrijana (2007). „Bibliografija Bojane Radojković”. Zbornik. 03: 83—89. 
  5. ^ Petrović, Marijana (2015). „Bibliografija radova dr Verene Han”. Zbornik. 11: 81—95. 
  6. ^ Popović, Bojana (2005). „Bibliografija Zbornika Muzeja primenjene umetnosti”. Zbornik. 01: 155—193.