Зови, само зови

Zovi, samo zovi je srpska i hrvatska patriotska pesma. Poznata je i kao „Oj Srbijo, mati“ u Srbiji i „Oj Hrvatska, mati“ u Hrvatskoj. U ranim danima Jugoslavije bila je najčešće poznata kao „Jugoslavska mati“ i služila je sličnoj svrsi kao „La Marseillaise“ u Francuskoj.

Zovi, samo zovi
Pesma

Rani tekstovi (zovi, samo zovi) su nastali tokom Prvog svetskog rata i proširili se kao južnoslovenski poklič, sa dodatnim stihovima, koji su dodati kasnije. [1] [2]

Poreklo

uredi

Uspon panslavizma u 19. veku doveo je do poziva na jedinstvo unutar južnoslovenskog naroda, uključujući Srbe, Hrvate i Slovence. Zagovornici pokreta verovali su u ujedinjenje južnoslovenskog naroda kroz sličnosti u njihovom jeziku, kulturi i etničkoj pripadnosti. U to vreme u Pragu je osnovan sokolski gimnastički sistem koji se brzo proširio širom slovenskih zemalja. Soko će postati popularan motiv u nacionalnim pesmama i spisima u vreme Austrougarske i Kraljevine Jugoslavije.

Jedan od najranijih zapisa ove pesme nalazi se u časopisu Jugoslavenska njiva iz 1919. godine, gde je lokalno stanovništvo opisano da peva „Zovi, samo zovi” uz „Vive La France” i „La Marseillaise". [3]Jugoslavska mati“ se najpre pojavljivala zasebno, [4] a zatim je kombinovana sa „zovi, samo zovi“. U stihove su dodani razni regioni Jugoslavije, uključujući i one u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

Srpski tekst

uredi

„Oj Srbijo, mati” je stara srpska pesma koju su Hrvati preuzeli i nazvali svojom, ali zašto u tekstu nisu promenili stih „Srem, Banat i Bačka, tri sunca junačka?”, pišu srpski izvori. [5]

Dečja klinika Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, ili „Tiršova”, nalazi u jednoj beogradskoj ulici koja nosi ime češkog doktora filozofije Miroslava Tirša, koji je uvideo značaj vežbanja za opšte stanje čoveka. Osmislio je čitav niz vežbi, pa je u Pragu 1862. godine osnovao prvo „Sokolsko društvo“, u kome je fizičko vežbanje zaživelo na način na koji ga poznajemo danas.

Sokolski pokret se brzo širio po teritorijama naseljenim Slovenima, pa je tako u Ljubljani, u Zagrebu, a i u Beogradu osnovano sokolsko društvo.

Nakon Prvog svetskog rata kada su se pod jednom zastavom ujedinili narodi koji su 1918. formirali Kraljevinu SHS, sokolska ideja je dostigla vrhunac. Stotine hiljada mladih je išlo na „sokolstvo“, organizovane su masovne pokazne vežbe, a svuda su bile zajedničke pesme. Jedna od pesama je i Oj Srbijo, mati, odnosno u Hrvatskoj Oj Hrvatska, mati. [6]

Petar Pekić u svojoj knjizi Istorija oslobođenja Vojvodine iz 1939. godine pominje da je pesma sa stihom Oj Srbijo mati, nemoj tugovati 1. put otpevana 1918. godine među Srbima u južnom Banatu. [7]

Oj Srbijo mati, nemoj tugovati,
zovi, samo zovi, svi će sokolovi,
za te život dati

Srem, Banat i Bačka, tri srca junačka,
zovi, samo zovi, svi će sokolovi,
za te život dati

Herceg-Bosna, Lika, to je srpska dika
zovi, samo zovi, svi će sokolovi,
za te život dati

Crna Gora mila, uvek s nama bila,
zovi, samo zovi, svi će sokolovi,
za te život dati

Hrvatski tekst

uredi

Jedan od ranih pomena stihova „zovi samo zovi“ potiče iz pisanja hrvatskog pisca Slavka Ježića u publikaciji iz 1923. godine koja opisuje pevanje na zagrebačkim ulicama: „I doista, vani s ulice dopiralo je u sobu bučno pjevanje: Zovi, samo zovi! / Svi će sokolovi / Za te život dati!". [8] Međutim, pesma je popularizovana nakon jugoslovenskih ratova 90-ih godina, od kada hrvatski navijači pevaju izmenjen tekst: "Oj Hrvatska, mati, Srbe ćemo klati". [9]

Oj Hrvatska mati, nemoj tugovati.
   Zovi, samo zovi
   Svi će sokolovi
   Za te život dati!

Srijem, Banat i Bačka, tri srca junačka!

Herceg-Bosna, Lika, to je naša dika!

Dalma, Kvarner, Istra, slobodno nek blista!

   Za mir, za slobodu,
   Hrvatskom narodu,
   Život ćemo dati!

U popularnoj kulturi

uredi

Generičko navijačko skandiranje "Zovi, samo zovi" uključeno je u video igricu FIFA Svetskog prvenstva 2002. godine, bez obzira na to koje reprezentacije igraju utakmicu. [10]

Izvori

uredi
  1. ^ Franić, Ivo T. (1935). „Vjesnik Etnografskog muzeja u Zagrebu za etnografiju, etnologiju, antropologiju i prehistoriju: Bulletin du Musée ethnographique á Zagreb pour ethnographie, ethnologie, anthropologie et préhistoire”. Vjesnik Etnografskog Muzeja U Zagrebu (Books 1–2): iv. Pristupljeno 31. 7. 2018. 
  2. ^ Matica hrvatska (1950). „Socijalistički preobražaj našega sela” (Volume 1 of Savremeni problemi, god. 1, sv. 1): 221. 
  3. ^ Demetrović, Juraj (1919). „Jugoslavenska njiva, Volume 3”. Tisak HRV. štamparskog Zavoda (1–52): 563. Pristupljeno 1. 8. 2018. 
  4. ^ „Republika : mjesecnik za knjizevnost umjetnost i javna pitanja.”. Društvo Hrvatskih Književnika i Školska Knjiga. 11: 480. 1945. Pristupljeno 31. 7. 2018. 
  5. ^ Desk (2015-09-18). „TKO JE KOGA PLAGIRAO: I Hrvati i Srbi pjevaju "Zovi samo zovi svi će sokolovi…". poskok.info (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-07-10. 
  6. ^ Ringier. „KAD PREDSEDNICA HRVATSKE SKAČE U SVLAČIONICI Pobedili Rusiju, pa zapevali pesmu koju zna SVAKO U SRBIJI /VIDEO/”. Sportal (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-07-10. 
  7. ^ Pekić, Petar (1939). Povijest oslobodjenja Vojvodine (na jeziku: hrvatski). Štamparija Grafika. 
  8. ^ Ježić, Slavko (1923). „Brak male Ra: roman iz običnog života u veliko doba”. Dragutin Nemet I Dr. (Vijenac, Volumes 1–2): 332. Pristupljeno 31. 7. 2018. 
  9. ^ „"Oj hrvatska mati, Srbe ćemo klati", orilo se na Uskrs uz policijsko obezbeđenje; Oglasio se Milanović VIDEO”. B92.net (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-07-10. 
  10. ^ „FIFA 2002 video game sample”. Youtube. EA Sports. Pristupljeno 9. 10. 2018. 

Spoljašnje veze

uredi