Zrenj
Zrenj (ital. Sdregna [ˈzdrenja] ili Stridone [striˈdoːne]), naselje na Bujštini u severnoj Istri, u sastavu Opštine Oprtalj, Istarska županija u Hrvatskoj.
Zrenj - Sdregna | |
---|---|
![]() | |
Administrativni podaci | |
Država | Hrvatska |
Županija | Istarska |
Opština | Oprtalj |
Oblast | Bujština |
Stanovništvo | |
— 2011. | 76 |
Geografske karakteristike | |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 467 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 52428 Oprtalj |
Pozivni broj | +385 052 |
Registarska oznaka | PU |
Geografija
urediZrenj se nalazi na kraškom platou (467 m n/v) koja se prema severu i istoku spušta u usek potoka Draga, desne pritoke Bračane koja se prema jugu uliva u Mirnu. Zrenju pripadaju zaseoci: Šavleti, Jakusi, zapadno, a celo Čabarnica je jugoistočno, a južno su Žnjidarići. Istočno, preko vale Braĉane nalazi se Veli Mlun (Grad Buzet). Na zaravni se nalaze i manji izvore pitke vode «Mali Zahej», «Veliki Zahej» i «Bič» koji su nekad bili osnovni izvor pitke vode za lokalno stanovništvo.
Sa zapada se dolazi putom iz Svetog Ivana ili iz Livada, a sa severoistoka vodi lokalna cesta, zapadni odvojak ceste Buzet-Sočerga koja prolazi kroz Baredine i Hrib.
Toponim
urediPod imenom Sdregna se prvi put spominje u XI. v., a od Zdrenja (kako se izgovara) je slovenizovan u Zdrenj ili Ždrenj, koj je nakon pripojenja Hrvatskoj promenjen u 'hrvatskiji' Zrenj. Naziv Stridone isto je novijeg datuma, nastao pod Italijom u jeku italijanizacije kada se menjaju i autohtoni romanski nazivi u Istri, pa je tako Zdrenja promenjena u "italijanskije' Stridone[1] povezujuć sa mestom Stridone, koje se spominje kao rodno mesto sv. Hieronymusa (Jeronim, Jerolim), prevodioca Starog zaveta sa grčkog na latinski, pa je amblem sv. Jeronma bio i službeni grb Zrenja (1920—1943). Argumenti su bili nategnuto lingvistički (stridone>sdrenja), a u biografiji Hieronimusa se Stridone locira na granici između rimske Dalmacije i Panonije, a Istra je bila u sastavu rimske Italije (granica prema Dalmaciji je bila reka Raša(. Granica Dalmacije i Panonije Savije u IV. v. (kada je Hieronimus rođen) je bila dosta istočnije od Zrenja. Da je u Stridoni bilo kontinuiteta života zvala bi se otprilike Stridin (završeci na ona, one su se kod Slovena menjali u in: Salone>Solin. Aenona>Nin, Albona>Labin).
Istorija
urediZrenj je staro naselje kašteljerskog tipa, ali arheološka istraživanja nisu provedena. Smatra se da ima kontinuitet življenja još iz rimskog doba[2]. U srednjem veku je u vlasništvu Akvilejske patrijaršije[3] U njemu živi autohtono romansko stanovništvo, a u XI. v. dolazi i venetska populacija. Nakon haranja kuge u Istri u XVI. i XVII. v. Mlečani ovde doseljavaju slovensko stanovništvo sa severa i istoka Istre, a izgleda i iz Dalmacije.
Od XIV. v. feud je porodice Pietrapeloza (iz Kostela). Zrenj 1421. dolazi pod Venecijansku Republiku. Od 1440. feud je porodice Gravisi. Padom Venecije 1797. dolazi pod austrijsku dominaciju, da bi nakon kratkotrajne francuske vlasti i formiranja Napoleonove Kraljevine Italije od 1814. do 1918. bio pod Austrijskim carstvom.
Prema Londonskom ugovoru Zrenj, kao i veći dio Julijske pokrajine, anektiran je 1918. Kraljevini Italiji. Posle Drugog svetskog rata i aneksije Hrvatskoj dolazi do egzodusa stanovništva.
Znamenitosti
uredicrkvica sv. Jerolima - parohijalna crkva i zvonik sv. Jure (Georga, Đorđa) je dvobrodna u romaničkom je stilu, Spominje se prvi puta godine 1304. Bila je podčinjena tršćanskom biskupu (do 1883. g. Buzetski dekanat). Proširena je 1582. godine o čemu svedoči glagoljski natpis otkriven za vreme obnavljanja godine 1835. Zvonik je odvojen od crkve[4].
- uz put prema Zrenju, u zaselku Jakusi nalazi se crkva sv. Antona Padovanskog.,
Kultura
urediU Zrenju se svake godine u avgustuu održava Međunarodni susret harmonikaša gde nastupaju harmonikaši iz Italije, Slovenije i Hrvatske
U Zrenju deluje Zajednica Italijana - (C.I. di Stridone) smešteno u Žnjidarićima.
Stanovništvo
urediNa popisu stanovništva 2011. godine[5], Zrenj je imao 74 stanovnika.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.
Broj stanovnika po popisima[6] | |||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1857 | 1869 | 1880 | 1890 | 1900 | 1910 | 1921 | 1931 | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2001 | 2011 |
810 | 858 | 346 | 427 | 463 | 516 | 1.007 | 994 | 394 | 236 | 170 | 141 | 108 | 89 | 66 | 74 |
Napomena: U 1880. iskazivano pod slovenskim imenom Zdrenja, a u 1890. i 1900. pod imenom Ždrenj. U 1857, 1869, 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Vižintini i Žnjidarići, a istih godina i dio podataka za naselja Gradinje i Žonti (grad Buzet).
Etnička pripadnost
urediNa popisu stanovništva 1991. godine[5], naseljeno mesto Zrenj je imalo 89 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:
Popis 1991. | ||||
---|---|---|---|---|
Italijani | 46 | 51,68% | ||
Hrvati | 26 | 29,21% | ||
region. opr. | 12 | 13,48% | ||
Slovenci | 2 | 2,24% | ||
Srbi | 1 | 1,12% | ||
neopredeljeni | 2 | 2,24% | ||
ukupno: 89 |
Reference
uredi- ^ ^ Regio decreto 20 marzo 1920, G.U. 28 aprile 1920,http://augusto.digitpa.gov.it/gazzette/index/download/id/1920099_PNC
- ^ „Zrenj - Istrapedia”. www.istrapedia.hr. Pristupljeno 2022-04-24.
- ^ „Akvilejski patrijarhat - Istrapedia”. www.istrapedia.hr. Pristupljeno 2022-04-24.
- ^ Zrenj - Općina OPRTALj https://www.oprtalj.hr/index.php/mjesta-oprtalj/oprtalj-4 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. mart 2022)
- ^ a b „Naslovna”. template.gov.hr. Pristupljeno 2022-04-24.
- ^ Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2011. http://www.dzs.hr/