Ивањско цвеће

Ivanjsko cveće (ivanjsko cvijeće žuto, ivanjska broćika, broćac, broćika, jovandanče), lat. Galium verum, je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice broćeva (Rubiaceae). Cveta od juna do oktobra.

Ivanjsko cveće
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Plantae
Kladus:	Tracheophytes
Kladus:	Angiospermae
Kladus:	Eudicotidae
Kladus:	Asterids
Red:	Gentianales
Porodica:	Rubiaceae
Rod:	Galium
Vrsta:	G. verum
Binomno ime
Galium verum L.

Poreklo imena:

• roda je iz gr. od gala = mleko (zato što se neke vrste koriste za zgrušavanje mleka);
• vrste je iz lat. od verus = istinit, pravi.

Sinonim:

• Galium praecox Lang.

Opis biljke

Stabljike su četvrtaste, uspravne, dostižu visinu od 30 cm do 1 m i mogu biti malo dlakave ili gole. Listovi su linearni i raspoređeni pršljenasto od 8-12. Sa lica su tamnozeleni, goli u malo hrapavi, a sa naličja gusto dlakavi i završavaju se trnićem na vrhu. Cvetovi su sitni sakupljeni u metličaste vršne cvasti čija je osovina gusto obrasla kratkim dlakama. Krunični listići su žute boje i mirišu na med. Plod je sitan, dužine oko 1,5 mm, bez dlačica ili trnova, crven i kada sazri crne je boje.

Rasprostranjenost i stanište

Ivanjsko cveće je veoma rasprostranjena evroazijsko-submediteranska vrsta koja je odatle preneta u Severnu Ameriku. Raste i na području Severne Afrike, Azije i Evrope. Raste na brdskim i pretplaninskim livadama, pored puteva, listopadnih šuma i šibljaka, na otvorenim, sunčanim staništima.

Hemijski sastav droge

Kao droga se koristi gornji deo procvetale biljke (Galii veri herba) koji se sakuplja po suvom i sunčanom vremenu i bogat je:

• flavonoidiima, oko 2%;
• kvercetinskim glikozidima: rutin, palustrozid, cinarozid i dr.
• malo etarskog ulja;
• soli organskih kiselina i dr.

Upotreba

Pretežno se koristi kao narodni lek za lečenje upale jetre, bubrežnih bolesti, vodene bolesti, hroničnih bolesti organa za disanje. Osim toga upotrebljava se i kod nervnih poremećaja kao što su histerija, uznemirenost, epilepsija i sl.

Osim lekovitim pripada i medonosnim biljkama, a koristi se za bojenje sira i zgrušavanje mleka.

Na Ivanjdan je običaj pravoslavnih Srba da stave venac Ivanjskog cveća na vrata svojih domova.

• 
  Venac ivanjskog cveća u Šidskim Banovcima
• 
  Venac ivanjskog cveća u Pačetinu
• 
  Venac ivanjskog cveća u Ostrovu
• 
  Venac ivanjskog cveća u Sremskim Lazama
• 
  Venac ivanjskog cveća u Trpinji
• 
  Venac ivanjskog cveća u Borovu

Poreklo naziva biljke

Gala označava mleko, odakle vodi poreklo naziv roda Gallum, jer se ranije ova biljka upotrebljavala za pravljenje mlečnih proizvoda.

Galerija

• 
• 
• 
  Gallium verum, cvet
• 
  Gallium verum, cvet
• 
  Gallium verum, cvet
• 
  Gallium verum, cvet

Literatura

• Gostuški, R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.
• Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
• Djuk, A, Dž: Zelena apoteka, Politika, Beograd, 2005.
• Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
• Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
• Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
• Kojić, M, Stamenković, V, Jovanović, D: Lekovite biljke jugoistične Srbije, ZUNS, Beograd 1998.
• Lakušić, D: Vodič kroz floru nacionalnog parka Kopaonik, JP Nacionalni park Kopaonik, Kopaonik, 1995.
• Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004.
• Mindel, E: Vitaminska biblija, FaMilet, 1997.
• Mišić Lj, Lakušić R: Livadske biljke, ZUNS Sarajevo, ZUNS Beograd, IP Svjetlost, 1990
• Stamenković, V: Naše neškodljive lekovite biljke, Trend, Leskovac
• Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.

Spoljašnje veze

• Škola biologije