Izotopi plutonijuma

Plutonijum (94Pu) je veštački element, osim u tragovima kao rezultat uranijumovog neutronskog zahvata, i zbog toga standardna atomska masa ne može biti data. Kao svaki veštački element, nema stabilnih izotopa. Sintetisan je znatno pre nego što je pronađen u prirodi, prvi izotop sintetisan je bio 238Pu 1940. godine. Karakterizovano je dvadeset radioizotopa. Najstabilniji su plutonijum-244 sa vremenom poluraspada od 80,8 miliona godina, plutonijum-242 sa vremenom poluraspada od 373.300 godina i plutonijum-239 sa vremenom poluraspada od 24.110 godina, Svi ostali radioaktivni izotopi imaju vremena poluraspada od manje od 7.000 godina. Ovaj element takođe ima 8 izomera; svi imaju vremena poluraspada manje od jedne sekunde[1].

Glavni izotopi plutonijuma uredi

Glavni izotopi plutonijuma (94Pu)
Izotop Raspad
Rasprostanjenost Vreme poluraspada Način Proizvod
238Pu trag 87.74 y SF
α 234U
239Pu trag 2.41×104 y SF
α 235U
240Pu trag 6500 y SF
α 236U
241Pu sintetički 14 y β 241Am
SF
242Pu sintetički 3.73×105 y SF
α 238U
244Pu trag 8.08×107 y α 240U
SF

Spisak izotopa uredi

Izotop[2]
Z N Izotopska masa(Da)
Vreme poluraspada
Način raspada Proizvod
Rasprostranjenost
Energija pobuđenosti
228Pu 94 134 228,03874(3) 1.1(+20−5) s α (99,9%) 224U sintetički
β+ (0,1%) 228Np
229Pu 94 135 229,04015(6) 120(50) s α 225U sintetički
230Pu 94 136 230,039650(16) 1,70(17) min α 226U sintetički
β+ (rare) 230Np
231Pu 94 137 231,041101(28) 8,6(5) min β+ 231Np sintetički
α (rare) 227U
232Pu 94 138 232,041187(19) 33,7(5) min EC (89%) 232Np sintetički
α (11%) 228U
233Pu 94 139 233,04300(5) 20,9(4) min β+ (99,88%) 233Np sintetički
α (0,12%) 229U
234Pu 94 140 234,043317(7) 8,8(1) h EC (94%) 234Np sintetički
α (6%) 230U
235Pu 94 141 235,045286(22) 25,3(5) min β+ (99,99%) 235Np sintetički
α (0,0027%) 231U
236Pu 94 142 236,0460580(24) 2,858(8) y α 232U sintetički
SF (1,37×10−7%) (razni)
CD (2×10−12%) 208Pb28Mg
β+β+ (retko) 236U
237Pu 94 143 237,0484097(24) 45,2(1) d EC 237Np sintetički
α (0,0042%) 233U
237m1Pu 145,544(10)2 keV 180(20) ms IT 237Pu sintetički
237m2Pu 2900(250) keV 1,1(1) µs sintetički
238Pu 94 144 238,0495599(20) 87,7(1) y α 234U Trag
SF (1,9×10−7%) (razni)
CD (1,4×10−14%) 206Hg

32Si

CD (6×10−15%) 180Yb

30Mg 28Mg

239Pu 94 145 239,0521634(20) 2,411(3)×104 y α 235U Trag
SF (3,1×10−10%) (razni)
239m1Pu 391,584(3) keV 193(4) ns sintetički
239m2Pu 3100(200) keV 7,5(10) µs sintetički
240Pu 94 146 240,0538135(20) 6,561(7)×103 y α 236U Trag
SF (5,7×10−6%) (razni)
CD (1,3×10−13%) 206Hg

34Si

241Pu 94 147 241,0568515(20) 14,290(6) y β (99,99%) 241Am sintetički
α (0,00245%) 237U
SF (2,4×10−14%) (razni)
241m1Pu 161,6(1) keV 0,88(5) µs sintetički
241m2Pu 2200(200) keV 21(3) µs sintetički
242Pu 94 148 242,0587426(20) 3,75(2)×105 y α 238U sintetički
SF (5,5×10−4%) (rrazni)
243Pu 94 149 243,062003(3) 4,956(3) h β 243Am sintetički
243mPu 383,6(4) keV 330(30) ns sintetički
244Pu 94 150 244,064204(5) 8,00(9)×107 y α (99,88%) 240U Trag
SF (0,123%) (razni)
ββ (7,3×10−9%) 244Cm
245Pu 94 151 245,067747(15) 10,5(1) h β 245Am sintetički
246Pu 94 152 246,070205(16) 10,84(2) d β 246mAm sintetički
247Pu 94 153 247,07407(32)# 2,27(23) d β 247Am sintetički

Značajni izotopi uredi

  • Plutonijum-238[3] ima vreme poluraspada 87,74 godine i emijute alfa čestice. Čist 238Pu koji se koristi u termoelektričnim generatorima koji napajaju neke svemirske letelice dobija se elektronskim zahvatom neptunijuma-237 .
  • Plutonijum-239 je najznačajniji izotop plutonijuma, sa vremenom poluraspada 24.100 godina. 239Pu i 241Pu su fisilni, što znači da njihova jezgra mogu da se razdvoje sporim bombardovanjem neutronima, tom prilikom ispuštaju energiju, gama radijaciju i više neutrona. Iz tog razloga mogu da se koriste da održavaju nuklearnu lančanu reakciju, koja omogućava primenu u nuklearnim oružijima i nuklearnim reaktorima. 239Pu je sintetisan izrazavanjem uranijuma-238 neutronima. Daljim neutronskim zahvatom se dobijaju uzastopno teži izotopi.
  • Plutonijum-240 ima visoku stopu spontane fisije. Plutonijum se kategorizuje po procentu 240Pu: kvaliteta za oružije (<7%), kvaliteta za gorivo (7–19%), kvaliteta za reaktore (> 19%).
  • Plutonijum-241je fisilan, ali takođe se raspada beta raspadom u americijum-241.
  • Plutonijum-242 nije fisilan, nijeje znatno fertilan(zahteva 3 neutrona da budu zahvaćena kako bi postao fisilan) ima duže vreme poluraspada nego bilo koji lakši izotop
  • Plutonijum-244 je najstabilniji izotop plutonijuma, sa vremenom pluraspada od 80 miliona godina.Ne proizvodi se često jer 243Pu ima kratko vreme pluraspada.

Proizvodnja i upotreba uredi

239Pu, fisilni izotop koji je drugo najkorišćenije nuklearno gorivo posle uranijuma-235, i najkorišćeniji u fisijskom delu nuklearnih oružija, proizvodi se iz uranijuma-238 neutronskim hvatanjem praćenim sa dva beta izračivanja.

 
Granula plutonijuma-238, koja svetli od svoje sopstvene toplote, koristi se za termoelektrične generatore.

240Pu, 241Pu, i 242Pu se proizvode daljim neutronskim hvatanjem. Izotopi neparne mase 239Pu i 241Pu imaju 3/4 šanse da prođu kroz fisiju pri zahvatu neutrona i 1/4 šansu da postanu sledeći teži izotop. Izotopi parne mase su fertilni i imaju znatno manje stope neutronskog zahvata[4].

Poluživot 241Pu ima 14 godina i ima nešto veće preseke termičkih neutrona od 239Pu i za fisiju i za apsorpciju. Dok se nuklearno gorivo koristi u reaktoru, jezgro od 241Pu je verovatnije da će se cepati ili da zarobi neutron, nego da propadne. 241Pu predstavlja značajan deo fisije u gorivu termičkog reaktora koje se koristi već neko vreme. Međutim, u istrošenom nuklearnom gorivu koje se brzo ne podvrgne preradi nuklearne obrade, već se hladi godinama nakon upotrebe, veći deo ili veći deo 241Pu će beta propasti na americium-241, jedan od manjih aktinida, jak alfa emiter i teško ga je upotrebiti u termičkim reaktorima.

242Pu ima posebno nizak presek za hvatanje termičkih neutrona; i potrebne su tri apsorpcije neutrona da bi postali još jedan deljivi izotop (kurijum-245 ili 241Pu) i fisija. Čak i tada, postoji šansa da jedan od ova dva deljiva izotopa neće uspeti da se deli, ali umesto toga, apsorbuje četvrti neutron, postajući kurijum-246 (na putu ka još težim aktinidima poput kalifornijskog, koji je neutronski emitir spontanom deljenjem i teško ga je ručka) ili opet postaje 242Pu; pa je srednji broj neutrona apsorbiranih pre fisije čak veći od 3. Stoga je 242Pu posebno neprikladan za recikliranje u termičkom reaktoru i bolje bi se koristio u bržem reaktoru. Međutim, nizak presek 242Pu znači da će se relativno malo toga pretvoriti tokom jednog ciklusa u termičkom reaktoru. Poluživot 242Pu-a je oko 15 puta duži od poluživota 239Pu; stoga je 1/15 radioaktivan i nije jedan od većih koji doprinosi radioaktivnosti nuklearnog otpada. Emisija gama zraka 242Pu je takođe slabija od one drugih izotopa[4].

Poluživot 243Pu je samo 5 sati, a beta propada do americiuma-243. Pošto 243Pu ima malo mogućnosti za hvatanje dodatnog neutrona pre raspada, ciklus nuklearnog goriva ne daje dugovečnu 244Pu u značajnoj količini.

238Pu se obično ne proizvodi u toliko velikim količinama nuklearnim gorivnim ciklusom, ali neki se proizvode iz neptunijuma-237 hvatanjem neutrona (ova reakcija se takođe može koristiti sa prečišćenim neptunijumom da bi se proizveo 238Pu relativno bez drugih izotopa plutonijuma za upotrebu u radioizotopskoj termoelektričnoj energiji generatori), reakcijom (n, 2n) brzih neutrona na 239Pu ili alfa raspadom kurijuma-242, koja nastaje hvatanjem neutrona iz 241Am. Ima značajan termički presek neutrona za fisiju, ali je verovatnije da će zarobiti neutron i postati 239Pu[4].




240Pu kao prepreka nuklearnom oružiju uredi

Plutonijum-240 prolazi kroz spontanu fisiju kao sekundarni način raspada, malom ali značajnom stopom. Prisustvo 240Pu ograhičava njegovu upotrebu u nuklearnom oružiju, jer neutroni iz spontane fisije započinju preranu lančanu reakciju, koja dovodi do toga da se jezgro izmesti i onemogućava potpunu imploziju.

Reference uredi


  1. ^ Audi, Georges; Bersillon, Olivier; Blachot, Jean;. „The NUBASE evaluation of nuclear and decay properties”. 
  2. ^ „National Nuclear Data Center Interactive Chart of Nuclides”. 
  3. ^ Makhijani, Arjun; Seth, Anita (July 1997). (PDF). Energy and Security. Takoma Park, MD: Institute for Energy and Environmental Research. Retrieved 4 July 2016. „The Use of Weapons Plutonium as Reactor Fuel” (PDF). 
  4. ^ a b v „Plutonium Isotopic Results of Known Samples Using the Snap Gamma Spectroscopy Analysis Code and the Robwin Spectrum Fitting Routine” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 13. 08. 2017. g.  Nevalidan unos |dead-url=dead (pomoć)


Kategorija:Hemijski elementi