Iguman Isaija Serski

(preusmereno sa Исаија Серски)

Isaija Serski (oko 1300 — kraj XIV v.), Inok Isaija, Starac Isaija, bio je srpski srednjovekovni pisac, prevodilac i diplomata.

Život uredi

Rodom sa Kosova, kao mladić napustio je dvorsku službu i otišao najpre u manastir Svetog Joakima Sarandaporskog u severnoj Makedoniji, a onda na Svetu goru, gde je proveo najveći deo života i kao iguman obnovio ruski manastir Sveti Pantelejmon. Uživao je veliki ugled kod srpskih vladara, a 1375. godine odigrao je značajnu ulogu u pregovorima o okončanju crkvenog raskola i konačnom pomirenju između Srpske patrijaršije i Carigradske patrijaršije.[1][2]

Književni rad uredi

Na Svetoj gori je posle Maričke bitke 1371. preveo na srpskoslovenski Pseudo–Dionisija Areopagitu (Nebeska jerarhija, Crkvena jerarhija, Mističko bogoslovlje i Božanska imena), nezaobilazna dela za vizantijsku teologiju i hrišćansku kulturu posle VI v. U kratkom zapisu uz prevod Pseudo-Dionisijevog dela Isaija je ostavio snažno svedočanstvo o Maričkoj bici i prilikama u opustošenoj Srbiji posle naleta Turaka („... I ostade zemlja od svih dobara lišena, od ljudi, i stoke, i drugih plodova. Jer ne bijaše kneza, ni vožda, ni predvodnika u narodu, ni izbavitelja, ni spasitelja... I zaista, tada živi zavideše mrtvima.“).

Prevod na savremeni srpski jezik uredi

  • Inok Isaija uz prevod Pseudo–Areopagita, u: „Stari srpski zapisi i natpisi“, priredio prof. dr Milorad Pavić, Beograd, Prosveta, SKZ, 1986. Biblioteka Stara srpska književnost u 24 knjige, knj. 24, str. 70–72.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Bogdanović 1975, str. 81-91.
  2. ^ Barišić 1982, str. 159-182.

Literatura uredi

  • Barišić, Franjo (1982). „O izmirenju srpske i vizantijske crkve 1375”. Zbornik radova Vizantološkog instituta. 21: 159—182. 
  • Bogdanović, Dimitrije (1975). „Izmirenje srpske i vizantijske crkve”. O knezu Lazaru. Kruševac: Narodni muzej. str. 81—91. 
  • Dimitrije Bogdanović: Istorija stare srpske književnosti, Beograd, SKZ, 1980.
  • Đorđe Trifunović: Kratak pregled jugoslovenskih književnosti srednjega veka, Beograd, Filološki fakultet Beogradskog univerziteta, 1976.
  • Dejan Mihailović: Vizantijski krug (Mali rečnik ranohrišćanske književnosti na grčkom, vizantijske i stare srpske književnosti), Beograd, „Zavod za udžbenike“, 2009, str. 79.