Kanton Graubinden/Grišun/Griđoni (skraćenica GR, nem. Kanton Graubünden, romanš Chantun Grischun, ital. Cantone dei Grigioni) je kanton u istočnom delu Švajcarske. Glavni grad i najveće naselje kantona je grad Hur.

Graubinden
Graubünden
Grisons
Grigioni Grischun
Položaj
Država  Švajcarska
Admin. centarHur
Pristupanje1803.
Površina7.105 km2
Stanovništvo2008.
 — broj st.190.459
 — gustina st.26,81 st./km2
Broj okruga11
Braj opština190
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Prirodne odlike uredi

 
Karta okruga u kantonu Graubinden
 
Jezička područja u Graubindenu 2000. g.

Kanton Graubinden je smešten u istočnom delu Švajcarske i graniči se sa Lihtenštajnom, Austrijom i Italijom i susednim švajcarskim kantonima (Tićino, Uri, Glarus, Sent Galen). Površina Graubindena je 7.105 km² (17,2% površine Švajcarske) i to je po pvoršini najveći kanton u državi. Takođe, to je najmanje i najrjeđe naseljen švajcarski kanton.

Graubinden se nalazi u visokim Alpima, od kojih je glavna masa u središnjem delu kantona nazvana Graubindenskim Alpima. Na zapadu kantona su Glaruski Alpi. Najviši vrh je Pik Bernina na 4.049 metara. Sam kanton spada u najviše oblasti Evrope, a ovde je smešten i najviši grad u Evropi, mondenski Sankt Moric (na 1.850 m n. v.). Kroz njega protiču reke In i Rajna, a ove velike reke ovde ističu i teku gornjim delom toka. Doline ovih reka su „žile-kucavice“ kantona i tu je skoncetrisano stanovništvo i privreda.

Istorija uredi

Područje današnjeg kantona Graubinden u srednjem veku bilo je pod vlašću Episkopa iz Hura. 1497. g. područje je pripojeno staroj Švajcarskoj konfederaciji, ali je tek 1803. g. obrazovan današnji kanton.

Okruzi uredi

  1. Albula - sedište Tijefenkastel,
  2. Bernina - sedište Poskjavo,
  3. Imboden - sedište Domat/Ems,
  4. In - sedište Skuol,
  5. Landkvart - sedište Igis,
  6. Maloja - sedište Samedan,
  7. Mojeza - sedište Roveredo,
  8. Plesur - sedište Hur,
  9. Prekorajnski okrug - sedište Tuzis,
  10. Pretigau - sedište Davos,
  11. Surselva - sedište Ilanc.

Stanovništvo i naselja uredi

Kanton Graubinden je imao 190.459 stanovnika 2008. g.

Jezici: U kantonu Graubinden se govore tri jezika (jedinstven po ovome u Švajcarskoj), koji su svi zvanični:

  • nemački jezik - 68% - pretežan jezik u kantonu i maternji za severni i središnji deo kantona;
  • retoromanski jezik (ili Romanš) - 15% - maternji za istočni i zapadni deo kantona, ali danas u opadanju i sveden mahom na starije stanovništvo i manja i zabita naselja i doline;
  • italijanski jezik - 10% - maternji za južni deo kantona, tačnije za tri razdvojene doline u slivu reke Po (tzv. Italijanski Graubinden);

Veroispovest: Za razliku od maternjeg jezika, po veroispovesti je stanovništvo je homogeno - rimokatoličko. Verske manjine su malobrojne i ograničene na skorašnje doseljenike.

Najveći gradovi su:

Privreda uredi

Privreda kantona se zasniva na stočarstvu, šumarstvu i turizmu (Davos, Sankt Moric, Kloster). U okolini Hura proizvodi se vino, asam grad je i industrijsko središte.

Galerija slika uredi

Spoljašnje veze uredi