Karantin
Kontumac ili karantin (lat. quarentena) jedna je od epidemioloških mera kojim se sprečava širenje zaraznih bolesti putem izolacije obolelih ili inficiranih od ostalih zdravih osoba. Kontumac je ujedno i lokacija na koji se izdvajaju osobe za koje se sumnja da su oboleli od neke zarazne bolesti ili samo postojif opasnost da su oboleli.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/df/%C3%8Ele_de_Vido_devenue_l%27%C3%AEle_des_morts_%28f%C3%A9vrier_1916%29..jpg/300px-%C3%8Ele_de_Vido_devenue_l%27%C3%AEle_des_morts_%28f%C3%A9vrier_1916%29..jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/76/Community_that_is_closed_due_to_2019%E2%80%9320_coronavirus_outbreak_in_Wuhan_on_27_February_2020.jpg/300px-Community_that_is_closed_due_to_2019%E2%80%9320_coronavirus_outbreak_in_Wuhan_on_27_February_2020.jpg)
Srpska reč za karantin je kontumac. Tuđica u srpskom jeziku nastala je od latinske reči quarentena (četrdeset), jer je izolacija trajala obično četrdeset dana.
Naime venecijanske vlasti su 1423. godine ustanovile izolaciju bolesnih ili sumnjivih da su bolesni u trajanju od 40 dana na jednom ostrvu u Venecijanskom zalivu.
Smatralo se da sve zarazne bolesti imaju inkubaciju manju od 40 dana. Ovaj vremenski period nije određen iskustvom već na osnovu biblijskih podataka, jer su i Mojsije i Isus 40 dana živeli izolovani u pustinji.
Za kontumac se obično bira zgrada u kojoj su potom smešteni oboleli ili potencijalni bolesnici. Ulaz i izlaz, osim medicinskom osoblju, koje je opet podvrgnuto strogim higijenskim i dezinfekcionim postupcima, je zabranjen. Međutim i cela sela ili slične teritorije mogu biti su stavljene u kontumac.
U osamnaestom, devetnaestom veku normalna pojava na graničnim prelazima je bila zgrada kontumac u kojoj bi se smeštali putnici koji su dolazili iz zemlje gde je postojala epidemija neke zarazne bolesti.
U Pančevu je, primera radi, izgrađen kontumac još 1726, a u Zemunu 1730[1]. Osnovni razlog je bio nizak nivo higijene u oblastima pod turskom upravom. U pančevačkom kontumcu ljudi su ostajali 10 dana, 21 ili 42 dana a roba 40 dana. U vreme epidemija angažovane su posebne kordonske jedinice sa ciljem da spreče ilegalne prelaske granice i unošenje bolesti. Ovaj kontumac je bio u funkciji oko 130 godina.
Najsvežiji slučajevi stavljanja potencijalno obolelih zabeleženi su u zimu 2006. kada je zbog sumnje na "ptičiji grip" na nekoliko lokacija u Srbiji, bilo potrebno uspostavljanje kontumca.
Kontumaca u Srbiji bilo je i za vreme epidemije velikih boginja 1972. godine.
Odeljenja u bolnicama gde su smešteni pacijenti sa zaraznim bolestima imaju tretman koji je predviđen za kontumac.
Kao međunarodne karantinske bolesti prema internacionalnim zdravstvenim propisima iz 1974. godine važe: kuga, kolera, žuta groznica i velike boginje.
Vidi još
urediIzvori
uredi- ^ "Istorijski razvoj poštanskog, telegrafskog i telefonskog saobraćaja“ - Dragan Poposki
Spoljašnje veze
uredi
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |