Kiro Gavriloski (Prilep, 22. februar 1918Prilep, 9. maja 1944) bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

kiro gavriloski
Kiro Gavriloski
Lični podaci
Datum rođenja(1918-02-22)22. februar 1918.
Mesto rođenjaPrilep, Kraljevina Srbija
Datum smrti9. maj 1944.(1944-05-09) (26 god.)
Mesto smrtiPrilep, Kraljevina Bugarska
Profesijatrgovački pomoćnik
Delovanje
Član KPJ od1941.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
Heroj
Narodni heroj od11. oktobra 1953.

Biografija uredi

Rođen je 22. februara 1918. godine u Prilepu, u pečalbarskoj porodici. Posle završetka četvrtog razreda gimnazije, postao je trgovački pomoćnik. Često je putovao u Zagreb i Beograd. Rano se uključio u radnički pokret u Prilepu. Pošto je upoznao socijalistički orijentisane ljude u Beogradu i Zagrebu, počeo je da donosi ilegalni materijal u Prilep. Aktivno je učestvovao u svim akcijama i demonstracijama protiv režima. Zbog toga je proganjan i hapšen.

Kao uticajan čovek u gradu i Član odbora „Crvene pomoći“, bio je učesnik u prikupljanju „Narodne pomoći“ i sa svojom porodicom naročito je doprineo ovoj aktivnosti. Aktivno je učestvovao u formiranju novih partijskih organizacija severno od Prilepa, naročito u okolini Makedonskog Broda.

 
Bista Kire Gavriloskog, Park Revolucije u Prilepu.

Odmah posle okupacije 1941. godine, zbog svog angažovanja u pripremama za oružani ustanak, primljen je u članstvo Komunističke partije Jugoslavije. Pripadnici bugarske okupacione vlasti su ga nekoliko puta hapsili i zlostavljali. 1942. godine povlači se u ilegalnost i postaje član Mesnog komiteta KPJ u Prilepu. Održavao je veze s odredom „Dimitar Vlahov“ i bio aktivan u selima Drenovci, Gorno Selo i Dabnica. U poslednjem trenutku izbegao je masakr kod Dabnice u septembru 1942. godine. Izvesno vreme radio je i s partijskom tehnikom.

Godine 1943. postao je član Drugog oblasnog komiteta za Bitolj. Prilikom prvog oslobođenja Kičeva, septembra 1943. godine, postao je sekretar Sreskog komiteta u Kičevu. U zimu 1944. godine vraća se na prilepski teren kao član Oblasnog komiteta Bitolja. Kada se nalazio u Prilepu, pomagao je Mesnom komitetu na masovnom upućivanju novih boraca u brigade. Početkom proleća 1945. godine, Kiro je zajedno sa sekretarom Sreskog komiteta Prilepa, Krumetom Volnarovskim, posvećivao posebnu pažnju formiranju Narodnooslobodilačkih odbora u srezu.

Nakon početka priprema za saziv Prvog zasedanja ASNOM-a, Kiro i Krume često su sarađivali zajedno. Posle jednog sastanka u Prilepu otkrila ih je bugarska policija i opkolila jakim snagama. Nakon što su potrošili municiju, policija je zapalila kuću u kojoj je Kiro izvršio samoubistvo, a njegovo telo je izgorelo. Krume je ubijen 9. maja 1944. godine.

Ukazom predsednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 11. oktobra 1953. godine, proglašen je za narodnog heroja.

Literatura uredi