Kolonizacija Severne Amerike

Kolonizacija Severne Amerike je počela krajem 15. veka, nakon istraživanja braće Džona i Sebastijana Kabota. Evropske države koje su osnivale kolonije u Severnoj Americi su bile Engleska, Holandija, Francuska, Rusija, Španija i Škotska.

Evropska politička karta Amerike 1794
Američko otkriće iz starosedelačke perspektive (Tomas Hart Benton, 1922). Evropsko otkriće i kolonizacija imali su katastrofalne efekte na starosedilačke narode Amerike i njihova društva.
Mirovni sporazum Vilijama Pena sa indijancima koji nikad nije zaživeo

Iako su Nordijci istraživali i kolonizovali severoistočnu Severnu Ameriku oko 1000. godine nove ere, kasniji i poznatiji talas evropske kolonizacije Amerike, dogodio se u Americi između 1500. godine i 1800. godine, tokom Doba istraživanja. Tokom ovog vremenskog perioda, nekoliko evropskih carstava - prvenstveno Španija, Portugal, Britanija i Francuska - počelo je da istražuje i polaže pravo na prirodne resurse i ljudski kapital Amerike, što je rezultiralo raseljavanjem i nestajanjem nekih domorodačkih naroda, te uspostavljanjem nekoliko naseljeničko-kolonijalnih država.[1] Neke kolonije evropskih doseljenika - uključujući Novi Meksiko, Aljasku, prerije/severne Velike ravnice i „Severozapadne teritorije“ u Severnoj Americi; prevlaka Tevantepek, poluostrvo Jukatan i Darijenski rascep u Centralnoj Americi; i severozapadni Amazon, centralni Andi i Gvajane u Južnoj Americi, i dalje su relativno ruralni, retko naseljeni i autohtoni u 21. veku, međutim nekoliko kolonijalnih država doseljenika, uključujući Brazil, Kolumbiju, Meksiko, Argentinu i Sjedinjene Države prerasle su u naseljeničko-kolonijalna carstva.[2] Rusija je započela kolonizaciju severozapadnog Pacifika, počev od sredine osamnaestog veka, u potrazi za kožama za trgovinu krznom. Mnoge društvene strukture, uključujući religije, političke granice i lingva franke, koje u 21. veku dominiraju zapadnom hemisferom su potomci struktura koje su nastale u ovom periodu.

Brza stopa rasta bogatstva i moći Evrope bila je nepredvidiva početkom 15. veka, jer je bila zaokupljena unutrašnjim ratovima i polako se oporavljala od gubitka stanovništva izazvanog Crnom smrću.[3] Snažno tursko Osmansko carstvo je kontrolisalo trgovačke puteve prema Aziji, što je podstaknulo zapadnoevropske monarhe da tragaju za alternativama, i to je rezultiralo putovanjima Kristofora Kolumba i slučajnim ponovnim otkrivanjem „Novog sveta”.

Potpisivanjem Tordesiljanskog ugovora 1494. godine, Portugalija i Španija su se složile da podele Zemlju na dva dela, pri čemu je Portugalija imala vlast nad nehrišćanskim zemljama u istočnoj polovini, a Španija nad zapadnom. Španska potraživanja su suštinski uključivala čitav američki kontinent, međutim, Tordesilaskim ugovorom istočni vrh Južne Amerike dodeljen je Portugaliji, gde je uspostavljen Brazil početkom 1500-ih. Grad Sent Ogastin, na današnjoj Floridi, koji su osnovali Španci 1565. godine, smatra se najstarijem evropskim naseljem u kontinentalnim Sjedinjenim Državama koje kontinuirano nastanjuju Evropljani.[4]

Otkriće Amerike uredi

Prvi Evropljni koji su stigli do američkog kopna su bili Vikinzi, koji su otkrili severoistočne delove kontinenta početkom 10. veka. Njihovo otkriće je zaboravljeno, a Evropljani su sledeće putovanje preko Atlantskog okeana preduzeli u 15. veku kada je Kristifor Kolumbo, đenovljanski moreplovac i istraživač u službi Španije, stigao do karipskih ostrva. Njegova osvajanja su nastavili mnogi drugi doseljenici u službi Španije i drugih evropski država. Dok je Španija svoja osvajanja usmerila prema Srednjoj i Južnoj Americi, a Portugal prema prostoru Južne Amerike koji danas čini Brazil, za prostore Severne Amerike su se borile prevashodno Engleska (od 1707. Ujedinjeno Kraljevstvo) i Francuska mada su i druge evropske države sa manje ili više uspeha svoje kolonije na prostoru Severne Amerike. Na gotovo svim prostorima nastupio je progon lokalnog autohtonog stanovništva tzv. američkih indijanaca. Oni su ubijani i zatvarani u rezervate. Oduzimana im je zemlja i pravo na kretanje. Procene su da ih je pre dolaska kolonizatora bilo više od 100 miliona. Danas oni još uvek žive većinom u rezervatima i izolovanim zajednica i nema ih više od 4 miliona.[5]

Britanska kolonizacija uredi

Prvo stalno naselje koje su Englezi uspostavili u Severnoj Americi je Džejmstaun 1607. godine u današnjoj Virdžiniji. Ubrzo su osnovana nova naselja kao na primer Plimut 1620. godine u Masačusetsu koji su osnovali puritanci. Engleska kolonizacija u Severnoj Americi se u 17. veku ograničila na istočnu obalu današnjeg SAD sa osnivanjem 13 kolonija, od kojih će sve funcionisati kao samoupravne zajednice sa kraljevskom poveljom kao temeljem pravnog sistema, narodno predstavništvo, guvernerom i kolnijalnim sudstvom. Do kraja 17. veka, ovih 13 kolonija će obuhvatati prostor između Atlantskog okeana i Apalačkih planina.

Francuska kolonizacija uredi

Francusko prisustvo u Severnoj Americi počinje od istraživanja Žaka Kartijea 1535-1536. godine. Prvo francusko naselje u Severnoj Americi je bilo Port rojal 1605. godine i Kvebek 1608. godine, oba u zalivu Sent Lorens. Francuska kolonije nikad nisu stekle samoupravu koju su uživale engleske kolonije, njima je direktno upravljao kralj Francuske preko svojih guvernera.

Holandska kolonizacija uredi

Holanđani su uspostavili kontrolu nad teritorijom današnjeg grada Njujorka u periodu od 1608.-1624, ali je engleska vojska preuzela koloniju 1664. godine, posle čega je Novi Amsterdam preimenovan u Njujork.

Španska kolonizacija uredi

Španija je prva uspostavila koloniju na teritoriji Severne Amerike, osnivanjem evropskih naselja na teritoriji Floride počev od 1508. godine, ali je glavna pažnja Španije bila usmerena na osvajanje i kolonizaciju preostora Srednje i Južne Amerike.

Reference uredi

  1. ^ Reséndez, Andrés. The Other Slavery : the Uncovered Story of Indian Enslavement in America / Andrés Reséndez. Boston: Houghton Mifflin Harcourt, 2016. Print.
  2. ^ „Imperialism at Home and Abroad”. saylordotorg.github.io. Pristupljeno 2021-01-16. 
  3. ^ Taylor, Alan (2001). American Colonies. New York: Penguin Books. ISBN 978-0-14-200210-0. 
  4. ^ Blitz, Matt. „The Oldest City in the United States”. Smithsonian Magazine (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-08-29. 
  5. ^ Američki Indijanci i dalje žive u rezervatima, Glas amerike 2005-03-25

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi