Korintija (okrug)

Okrug Korintija
Περιφερειακή ενότητα Κορινθία
Okrug Korintija; Περιφερειακή ενότητα Κορινθία
Država	Grčka
Periferija	Peloponez
Admin. centar	Korint ;
Površina	2.290 km2
Stanovništvo	2005.
— broj st.	159.842
— gustina st.	69,8 st./km2
— ISO 3166-2	GR-15
Poštanski broj	20x xx
Registarske tablice	ΚΡ
Oblasna oznaka	274x0
Broj opština	6
	www.corinthia.gr

Okrug Korintija (grč. Περιφερειακή ενότητα Κορινθία) je okrug u periferiji Peloponez i istorijskoj pokrajini Peloponez u središnjem delu Grčke. Upravno središte okruga je grad Korint. Važan je i grad Kijato.

Okrug Korintija je uspostavljen 2011. godine na mestu nekadašnje prefekture, koja je imala isti naziv, obuhvat i granice.

Poreklo imena

Naziv okruga nedvosmisleno upućuje na starogrčki polis Korint, čiji se ostaci nalaze na ovom mestu. Pored ovog naziva još niz geografskih pojmova u okruženju nosi ovo ime (pogledati višeznačnu odrednicu: Korint).

Prirodne odlike

Podela okruga na 6 opština: 1 - Korint, 2 - Velo–Voka, 3 - Lutraki–Aji Teodori, 4 - Nemea, 5 - Ksilokastro–Evrostina, 6 - Sikiona

Oblast Korintskog zemljouza

Pogled na Korintski kanal

Okrug Korintija je smešten na dva značajna grčka poluostrva: većim delom naPeloponezu, a manjim na Atici. Okrug izlazi na delove dva mora: na severu na Korintski zaliv Jonskog mora, a na istoku na Saronski zaliv Egejskog mora. Kopnene granice okrug ima ka zapadu, jugu i severoistoku. Sa zapada okrug Korintija se graniči sa okrugom Ahaja, sa juga sa okruzima Arkadija i Argolida, a sa severoistoka sa okrugom Zapadna Atika.

Najvažniji deo okruga Korintija je središnji, oblast Korintskog zemljouza, koji je ravničarski i otvoren ka moru sa juga i severa. To je razvijeno poljoprivredno područje. Zapadni deo okruga je brdsko-planinski, mada ga čine niže i pitomije planine. Najvažnija planina je Kilini. Krajnji istok takođe je planinskog karaktera (planina Geranija. Pošumljenost je uglavnom vezana za središnji planinski pojas, ali postoje i šume u primorju. Tokom požara poslednjih godina stradalo mnogo površina pod šumom.

Klima u okrugu Korintija je u primorskim delovima sredozemna, dok u planinskim krajevima zbog znatne visine ona prelazi u oštriju planinsku varijantu.

Istorija

Oblast okruga Korintija bila je jedna od najvažnijih u doba stare Grčke. Ona je najviše vezana za polis i grad Korint, jedan od najvažnijih u to doba. Još veći značaj ovaj grada bio je u helenističko doba posle propasti velike države Aleksandra Makedonskog, kada ovaj grad postaje jedno od središta tadašnjeg grčkog prostora. Značaj grada može se videti i iz toga što se pad tadašnje Grčke pod vlast starog Rima označava padom Korinta 146. p. n. e. Kasnije ovo područje biva priključeno Vizantiji, u 13. veku osvajaju je Krstaši, da bi sredinom 15. veka područje Korinta postalo deo otomanskog carstva. Pod njima će ostati do savremenog doba.

1821. g. ovo područje bilo je jedno od prvih koja su uzela učešće u Grčkom Ustanku. Odmah po uspostavljanju države Grčke obrazovana je i velika prefektura Argolidokorintija, koja je podeljena na dve zasebne jedinice 1949. g. Posle Grčko-turskog rata 1923. g. na ovo područje se doselilo mnogo grčkih prebeglica iz Male Azije. Poslednjih decenija nekadašnja prefektura, a danas okrug Korintija se našao u veoma povoljnom položaju, pre svega zahvaljujući dobrim vezama obližnjom Atinom (oko 80 km). Zbog toga je ona osavremenjen, ali je to bilo usporeno prilično brojnim šumskim požarima.

Stanovništvo

Glavno stanovništvo prefekture Korint su Grci. Dominira gradsko stanovništvo. Najveći deo stanovništva živi u gradskom području velikog Korinta (oko 1/3 oblasnog stanovništva). Značajan grad je i Kiato u severnom delu prefekture.

Stanovništvo

Po poslednjim procenama iz 2005. godine okrug Korintija je imao oko 160.000 stanovnika, od čega 1/3 živi u sedištu okruga, gradu Korintu.

Etnički sastav: Glavno stanovništvo okruga su Grci, a zvanično priznatih istorijskih manjina nema. I pored toga u okrugu živi zajednica Roma.

Gustina naseljenosti je oko 70 st./km², što je nešto manje od proseka Grčke (oko 80 st./km²). Ravničarsko područje oko Korinta i priobalni pojas su značajno gušće naseljeni, dok je udaljenije planinsko područje na zapadu gotovo pusto.

Upravna podela i naselja

Detalj iz grada Korinta

Okrug Korintija se deli na 6 opština:

Korint je sedište okruga i najveći grad. Pore toga, veliki grad (> 10.000 st.) u okrugu je i Kijato.

Privreda

Okrug Korintija je jedna od privredno razvijenih prefektura Grčke. Poljoprivreda je tradicionalno razvijena, a danas je ona vezana za tržište obližnje Atine. Gaje se voće i povrće (posebno paradajz) u nizinama i masline u višim delovima. U okolini grada Korinta razvijena je industrija, a u primorskom delu oko njega postoje brojna turistička odredišta.

Vidi još

Spoljašnje veze

www.corinthia.gr Zvanična stranica okruga Korintija
korinthia.net Vodič kroz okrug
GTP - Opis okruga Korintija
https://web.archive.org/web/20040928113813/http://eleftheria.stcloudstate.edu/eks/1998season/98geomorph.pdf Geomorfološki prikaz istočnog dela Korintije]
Mesna geomorfologija