Veliki Šturac (Cvijićev vrh) uredi

Veliki Šturac
 
 
Mjesto  Srbija
Najbliži gradGornji Milanovac
Koordinate44° 07′ 53″ N 20° 32′ 25″ E / 44.13139° S; 20.54028° I / 44.13139; 20.54028
Površina8 ha
Upravljačko tijeloSrbija

Veliki Šturac ili poznatije kao, Cvijićev vrh, je najveći vrh planine Rudnik. Njegova nadmorska visina je 1132 m. Nalazi se u zapadnom delu Šumadije, 100 km južno od Beograda, a 15 km od Gornjeg Milanovca. Zauzima površinu od oko 8 hektara.

Prema kategoriji Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), spada u strogi rezervat prirode.

Vegetacija prirodnog rezervata uredi

Prostor oko lokaliteta ''Велики Штурац'' obrastao je šumom planinske bukve sa pojedinačnim primercima stabala javora i mleča.

Lokalitet ''Велики Штурац'' na planini Rudnik predstavlja očuvanu zajednicu planine bukove šume (Fagetum moesiacae montanum) sa pojedinačnim učešćem plemenitih lišćara: javora (Acer pseudoplatanus) i mleča (Acer platanoides), kao i graba (Carpinus betulus) i crnog jasena (Fraxinus ornus).

Unutar kompleksa šuma Rudnika ovaj deo je izdvojen na osnovu visokih vrednosti taksonomskih elemenata i kao jedan od retkih ostataka nekadašnjih bogatih šuma ovog područja. Ova sastojina je prava prirodna retkost za područje Šumadije, gde su mahom rasprostranjene mešovite hrastove šume. Kao takva ima izuzetnu vrednost i za šire područje Srbije.

Na lokalitetu ''Велики Штурац'' nalazi se više značajnih biljnih vrsta od kojih treba izdvojiti vrstu zlatan (Lilium martagon), koja se nalazi na crvenoj listi flore Srbije i vrsta kaluđerka (Epipactis helleborine) koja je zaštićena CITES konvencijom. Karakteristična vrsta ptica koja se sreće u rezervatu je crna žuna (Dryocopus martius), prirodna retkost, indikator starih i očuvanih šumskih kompleksa.

Zaštićeni predeo je jedan od naučno-istraživačkih objekata na kome se mogu proučavati najvažnije karakteristike o rastu i razvoju bukovih šumskih ekosistema.

Ova šuma se odlikuje dominacijom bukve kao edifikatora u dobro sklopljenom spratu drveća sa pojedinačno primešanim javorom i mlečom. Sorta žbunja je slabo razvijena sa pojedinačnim rasporedom vrsta i malom vegetacijskom pokrovnošću, a zastupljene su: zova (Sambucus nigra), obični jaremičak (Daphne mezerum), kurika (Evonyumus latifolia), javor (Acer pseudoplatanus), mezijska bukva (Fagus moesiaca), mleč (Acer platanoides), divlja trešnja.

Sastojina bukve na površini rezervata je generativnog (semenog) porekla, sa mestimičnim učešćem podmlatka bukve starosti oko 10 godina. Prema strukturnom obliku ova sastojina je okarakterisana kao raznodobna šuma bukve.  U rezervatu se nalazi bukova sastojina izuzetne vrednosti po količini zapremine drvne mase i prosečnog zapreminskog prirasta. Ovi pokazatelji svrstavaju rezervat u najkvalitetnije bukove šume, prašumskog karaktera u Srbiji.[1]

Hidrografija uredi

Osnovu hidrografske mreže prirodnog dobra čine tokovi Jasenice (gornji tok) i njene desne pritoke Srebrenice, zatim Kameničke reke i Majdanske reke.

Reka Jasenica, leva pritoka Velike Morave, izvire ispod planine Rudnik, na izvoru Teferič, na oko 720 metara nadmorske visine, uzvodno od koga se spajaju doline tri periodska izvorišna kraka. Izvorište je usečeno u severozapadnim padinama Rudnika i uokvireno je Vijuljem (769 m) – sa zapada-severozapada, glavnim rudničkim bilom koga čine: Mali Šturac (1058 m), Srednji Šturac (1113 ) i Veliki Šturac (1132 m) – sa jugozapada i juga, Marjancem (1029 m) i Javorom (927 m) – sa istoka i severoistoka. Izvor Jasenice, jedan od njaznačajnijih hidrografskih lokaliteta na području planine Rudnik, je kao reprezentativna i izuzetna pojava, ne samo Rudničkog kraja, uvršten u Objekte hidrološkog nasleđa Srbije, u okviru grupe ''Izvori''.

Sliv Jarmenovačke reke odlikuje značajna dinamika reljefa, uske i strme doline pritoka, ispresecane slapovima – o čemu svedoči ime glavnog izvorišnog kraka, Skakavica, ali i pokrivenost šumskom vegetacijom – bukovim šumama. Ovo područje je po svojim hidrografskim osobenostima, raznovrsnosti i lepoti, jedno od najzanimljivijih na čitavom području Rudnika. [2]

Upravljanje lokalitetom uredi

Prema važećoj šumskoj podeli lokalitet ''Велики Штурац'' се налази у оквиру газдинске јединице ''Рудник '' i obuhvata deo odeljenja 48, odnosno odsek. Ovom gazdinskom jedinicom upravlja šumska uprava iz Gornjeg Milanovca, koja je u okviru šumskog gazdinstva Kragujevac. Lokalitet se nalazi na području opština Gornji Milanovac, KO Rudnik (i Kragujevac), odnosno u KO Majdan i KO Ljubičevac. Početna tačka opisa se nalazi na tromeđi KO Majdan, KO Ljubičevac i KO Jarmenovci

Reference uredi

  1. ^ Zavod za zaštitu prirode (2002). Predeo izuzetnih odlika "Planina Rudnik". Beograd: Zavod za zaštitu prirode Srbije. 
  2. ^ T., Rakić, Miloje; M., Pavlović, Jeremija (2008). Kačer. Gornji Milanovac: Lio. ISBN 9788683697731. OCLC 500388110. 

Spoljašnje veze uredi

Zavod za zaštitu prirode Srbije

Rudnički portal

Registar zaštićenih prirodnih dobara