Korisnik:Kukiluki/pesak

Zlatna medalja

uredi

Zlatna medalja je medalja koja se dodeljuje za najviša dostignuća iz oblasti koje nisu vojne.To ime potiče od upotrebe barem dela zlata u obliku pozlate ili legure tokom proizvodnje.

 
Zlatna,srebrna i bronzana medalja od Zimskih Olimpijskih igara 1964(olimpijski muzej)

Od osamnaestog veka, zlatne medalje su dodeljivane u umetnosti, na primer, od strane Kraljevske Danske akademije lepih umetnosti, obično kao simbol nagrade kako bi se istaknutom studentu pružila neka finansijska sloboda. Drugi nude samo ugledne nagrade. Mnoge organizacije sada dodeljuju zlatne medalje, bilo to godišnje ili u specijalnim prilikama uključujući različita akademska društva.

Dok su neke zlatne medalje od čistog zlata, druge su pozlaćene ili posrebrbljene, poput onih sa Olimpijskih igara, Lorencove medalje, Zlatne medalje kongresa Sjedinjenih Američkih Država i Nobelovih nagrada. Medalja za Nobelovu nagradu sastoji se od 18-karatno zelenog zlata pozlaćenog 24-karatnim zlatom. Pre 1980, bile su kovane od 23-karatnog zlata.

Vojno poreklo

uredi

Pre uspostavljenja standardnih vojna nagrada, na primer, Medalja časti, bila je uobičajena praksa da se posebno izradi medalja kako bi se priznala vojna ili pomorska pobeda ili postignuće. U Sjedinjenim Državama Kongres bi doneo odluku kojom bi zatražio od predsednika da nagradi odgovorne za to. Komandant bi primio zlatnu medanju, a njegovi oficiri bi dobili srebrne medalje.

Takmičarske medalje

uredi

Medalje su se istorijski dodeljavale kao nagrade u različitim vrstama takmičarskih aktivnosti, posebno u atletici.

Tradicionalno, medalje su naprvljene od sledećih metala:

1. Zlato ( ili neki drugi žuti metal, na primer mesing)

2.Srebro ( ili neki drugi sivi metalć na primer, čelik)

3. Bronza

Povremeno se mogu dodeliti platinaste medalje.

Ove metali označavaju prva tri doba čoveka u grčkoj mitologiji: Zlatno doba, kada su ljudi živeli među bogovima, Srebrno doba, gde je mladost trajala sto godine, i Bronzano doba, era heroja.

Običaj dodeljivanja niza zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja za prva tri najbolja dostignuća potiče barem i 19. veka, sa Nacionalnim udruženjem amaterskih portista u Sjedinjenim Američkim Državama koje je dodeljivalo takve medalje već od 1884.

Ovaj standard je usvojen za Olimpijska takmičenja na Letnjim olimpijskim igrama 1904. u Sent Luisu. Na događaju 1896, srebro je dodeljivano pobednicima, a bronza drugoplasiranim, dok su na Olimpijadi 1900. dodeljivane druge nagrade, a ne medalje.