Korisnik:Petković Gorana/pesak
Ovaj članak je deo projekta seminarskih radova na Geografskom fakultetu u Beogradu. Datum unosa: novembar—decembar 2016. Ova grupa studenata uređivaće u prostoru članaka. Nemojte prebacivati članak u druge imenske prostore. Pozivamo vas da doprinesete njegovom kvalitetu i pomognete studentima pri uređivanju. |
Park prirode Bosutske šume | |
---|---|
Mjesto | Srbija |
Najbliži grad | Šid, Sremska Mitrovica |
Koordinate | 44° 57′ 55″ N 19° 12′ 43″ E / 44.96528° S; 19.21194° I |
Površina | 25.931 ha |
Bosutske šume predstavljaju park prirode koji se nalazi u neposrednoj blizini Šida i Sremske Mitrovice.
Geografski položaj
urediPodručje se nalazi u zapadnom Sremu uz hrvatsku granicu i predstavlja najveće šumsko prostranstvo sa hrastom lužnjakom u državi. Sa juga je omeđeno rekom Savom, sa severa autoputem Beograd-Zagreb, dok se na zapadu naslanja na veliki šumski kompleks Spačve. Obuhvata površinu od 25.931 ha.
Karakteristike područja
urediGlavna karakteristika ovog područje su šume hrasta lužnjaka, gorostasnih stabala, na tromeđi Srbije, Hrvatske i Republike Srpske, najprostranije su i jedinstvene jugoistočnoj Evropi i Panonskoj niziji. Poslednji ostaci nizijskih prašuma, koje su u 18. veku u Posavini prekrivale preko 700.000 ha, obuhvaćeni su ovim predlogom zaštite. Sa Spačvansko – Bosutskim šumama u Hrvatskoj i međunarodnim vodotocima (Sava, Bosut, Studva) čine jedinstvenu i funkcionalnu celinu. To su danas najvrednije šume u Vojvodini, a osim za proizvodnju drveta, koriste se i za lov, kao izvorište za javno snabdevanje vodom za piće, te u vrlo malom obimu za ribolov i turizam. Ovo je jedini prostor u Srbiji na kome je još uvek prisutna žiropaša – tradicionalni tov svinja hranom koju šuma sama proizvede, pri čemu se svinje tokom cele godine drže u samoj šumi.[1]
Značaj područja i zaštićene vrste
urediPodručjem dominiraju prirodna staništa od ogromnog značaja za očuvanje na nacionalnom i međunarodnom nivou, sa brojnim i vrlo raznovrsnim živim svetom. Tu obitavaju populacije vrsta kojima su za razvoj potrebne baš stare, ekološki dragocene šume, ispresecane barama i vlažnim livadama. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode evidentirao je, među brojnim vrstama, čak 156 strogo zaštićenih vrsta ptica. Region Bosutskih šuma predstavlja jedno od nekoliko najvažnijih gnezdilišta belorepana i crne rode u Srbiji. Obe vrste se gnezde u ostacima starih šuma unutar kompleksa, gde postoji odgovarajući mir i sigurnost. U šumi uz krivinu Bosuta kod Morovića već decenijama postoji kolonija sive čaplje na visokom drveću, a ptice za hranom odleću čak do akumulacija Fruške gore. Poseban značaj ovo područje ima za zimovanje crnog orla, koji je beležen više puta, a satelitskim odašiljačem je utvrđeno prisustvo jedinki poreklom iz pribaltičkih zemalja. U gnezdilišnom periodu beležen je orao kliktaš kod Rađenovaca. Ostale vredne vrste su crna lunja i belovrata muharica, koje se gnezde u značajnom broju po starim šumama i u blizini bara i vlažnih livada. U starim šumskim rezervatima brojne su gotovo sve vrste detlića (veliki, mali, srednji) i žuna (crna, zelena, siva), koje se mogu videti u Srbiji.[2]
Reference
uredi- ^ „Bosutske šume uskoro zaštićeno područje”. Pristupljeno 9. 1. 2017.
- ^ „Bosutske šume”. Pristupljeno 9. 1. 2017.