Konjic
градско насеље и седиште истоимене општине у Федерацији Босне и Херцеговине, БиХ
Konjic je gradsko naselje i sedište istoimene opštine u Federaciji Bosne i Hercegovine, BiH. Prema preliminarnim podacima popisa stanovništva 2013. godine, u naseljenom mestu Konjic popisano je 11.165 lica.[1]
Konjic | |
---|---|
![]() Rijeka Neretva u Konjicu | |
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija BiH |
Kanton | Hercegovačko-neretvanski kanton |
Opština | Konjic |
Stanovništvo | |
— 2013. | ![]() |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 39′ 12″ S; 17° 57′ 43″ I / 43.65334° S; 17.96202° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 88400 |
Pozivni broj | (+387) 036 |
Veb-sajt | www |
Geografija
urediNalazi se na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini sa obe strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.
Istorija
urediTokom Drugog svetskog rata ovde je vođena bitka za Konjic februara 1943.
U Konjicu se nalazi podzemni vojni bunker ARK D-0, atomsko sklonište zidano između 1953. i 1979. godine.[2]
Ovde postoji Konjičko drvorezbarstvo.
Stanovništvo
urediSastav stanovništva – naseljeno mjesto Konjic | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013. | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. | |||
Ukupno | 10 732 (100,0%) | 13 729 (100,0%) | 11 545 (100,0%) | 9 584 (100,0%) | 5 927 (100,0%) | ||
Bošnjaci | 9 475 (88,29%) | 6 697 (48,78%)1 | 4 947 (42,85%)1 | 4 316 (45,03%)1 | 2 090 (35,26%)1 | ||
Hrvati | 607 (5,656%) | 3 036 (22,11%) | 2 566 (22,23%) | 2 925 (30,52%) | 1 727 (29,14%) | ||
Srbi | 195 (1,817%) | 2 536 (18,47%) | 2 116 (18,33%) | 2 000 (20,87%) | 1 652 (27,87%) | ||
Bosanci i Hercegovci | 141 (1,314%) | – | – | – | – | ||
Neizjašnjeni | 127 (1,183%) | – | – | – | – | ||
Ostali | 57 (0,531%) | 265 (1,930%) | 50 (0,433%) | 71 (0,741%) | 22 (0,371%) | ||
Muslimani | 45 (0,419%) | – | – | – | – | ||
Bosanci | 44 (0,410%) | – | – | – | – | ||
Albanci | 18 (0,168%) | – | 26 (0,225%) | 2 (0,021%) | 7 (0,118%) | ||
Nepoznato | 9 (0,084%) | – | – | – | – | ||
Jugosloveni | 8 (0,075%) | 1 195 (8,704%) | 1 755 (15,20%) | 160 (1,669%) | 337 (5,686%) | ||
Crnogorci | 3 (0,028%) | – | 60 (0,520%) | 64 (0,668%) | 48 (0,810%) | ||
Makedonci | 2 (0,019%) | – | 8 (0,069%) | 16 (0,167%) | 15 (0,253%) | ||
Slovenci | 1 (0,009%) | – | 13 (0,113%) | 23 (0,240%) | 23 (0,388%) | ||
Mađari | – | – | 4 (0,035%) | 7 (0,073%) | 6 (0,101%) |
- 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.
Saobraćaj
urediOvaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Poznate ličnosti
uredi- Ante Marković, poslednji premijer SFRJ i prvi predsednik bivšeg Saveza reformskih snaga Jugoslavije.
- Ranko Živak, brigadni general i komandant vazduhoplovstva i protivvazduhoplovne odbrane vojske Srbije.
- Zuko Džumhur, putopisac, slikar i karikaturista.
- Maksim Kujundžić, narodni heroj iz Drugog svetskog rata.
- Tijana Arnautović, mis Kanade 2004.
- Mensur Cakić, karatista, evropski prvak 2006. i svetski viceprvak.
- Dragan Stojković Bosanac, proslavljeni harmonikaš, kompozitor, aranžer i producent.
- Amra Halebić, pop-folk pevačica.
- Davor Jozić, fudbaler, reprezentativac bivše Jugoslavije.
Reference
uredi- ^ „Preliminarni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013, Agencija za statistiku BiH, Sarajevo, 5. 11. 2013.” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 23. 11. 2018. g. Pristupljeno 9. 5. 2016.
- ^ „Titov bunker za atomski rat („Pres“)”. 21. novembar 2007. Arhivirano iz originala 30. 05. 2011. g. Pristupljeno 9. 4. 2013.