Krilovski rejon
Krilovski rejon (rus. Крыловский район) administrativno-teritorijalna je jedinica drugog nivoa i opštinski rejon smešten na krajnjem severu Krasnodarske pokrajine, odnosno na jugozapadu evropskog dela Ruske Federacije.
Krilovski rejon Krыlovskiй raйon | |
---|---|
Država | Rusija |
Federalni okrug | Južni FO |
Administrativni subjekt | Krasnodarski kraj |
Admin. centar | stanica Krilovskaja |
Koordinate | 46° 19′ 19″ N 39° 57′ 51″ E / 46.32194° S; 39.96417° I |
Status | opštinski rejon |
Osnivanje | 1934. |
Površina | 1.363,3 km2 |
Stanovništvo | 2017. |
— broj st. | 35.933 |
— gustina st. | 26,36 st./km2 |
Vremenska zona | UTC+3 |
Registarske tablice | 23, 93, 123, 193 |
Pozivni broj | +7 86161 |
Zvanični veb-sajt |
Administrativni centar rejona je stanica Krilovskaja.
Prema podacima nacionalne statističke službe Rusije za 2017. na teritoriji rejona živelo je 35.933 stanovnika ili u proseku oko 27,4 st/km². Po broju stanovnika nalazi se na poslednjem, 37. mestu među administrativnim jedinicama Pokrajine. Površina rejona je 1.363,3 km².
Geografija uredi
Krilovski rejon se nalazi u severnom delu Krasnodarske pokrajine, obuhvata teritoriju površine 1.363,3 km², što čini svega oko 2% pokrajinske teritorije, i po tom parametru nalazi se na 30. mestu među administrativnim jedinicama u Pokrajini. Njegova teritorija na severu je ograničena Kuščjovskim rejonom, na zapadu je Lenjingradski, a na jugu Pavlovski rejon. Na istoku se u uskom pojasu graniči sa Novopokrovskim rejonom te sa rejonima Rostovske oblasti.
Rejonska teritorija je dosta kompaktna, od severa ka jugu proteže se u dužini od 43 km, dok je širina u pravcu istok-zapad 54 km. Rejon se nalazi na području niske i dosta jednolične Kubanjsko-priazovske nizije i ispresecan je brojnim vodotocima. Najvažniji vodotoci su reke Jeja (sa pritokama Vesolajom i Ploskajom) na jugu, Kugojeja sa Gezovom na severu i Kavalerka (sa pritokom Gruzkajom) koja protiče centralnim delom rejona i deli ga na dva dela.
Rejonska teritorija se nalazi u zoni nešto oštrije stepsko-kontinentalne klime koju karakterišu apsolutni maksimumi i do +41 °C, odnosno minimumi do -34 °C. Godišnji prosek padavina je oko 532 mm.
Istorija uredi
Krilovski rejon je obrazovan 31. decembra 1934. godine kao jedna od administrativnih jedinica tadašnjeg Azovsko-crnomorskog kraja. Prvobitno ga je činilo 10 seoskih opština, a sedište rejona bilo je u selu Jekaterinovskaja. U septembru 1937. ulazi u sastav Krasnodarskog kraja. Privremeno je bio rasformiran od februara 1963. do aprila 1978. kada je ponovo uspostavljen.
Demografija i administrativna podela uredi
Prema podacima sa popisa stanovništva iz 2010. na teritoriji rejona živelo je ukupno 35.930 stanovnika,[1] dok je prema proceni iz 2017. tu živelo 35.933 stanovnika, ili u proseku oko 27,4 st/km².[2] Po broju stanovnika Krilovski rejon se nalazi na 37. mestu u Pokrajini.
1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. | 2017. |
---|---|---|---|---|---|---|
— | 39.806 | 32.024 | 33.098[3] | 37.657[4] | 35.930[1] | 35.933* |
Napomena:* Prema proceni nacionalne statističke službe.
Na teritoriji rejona nalaze se ukupno 30 naseljenih mesta administrativno podeljenih na 6 drugostepenih ruralnih opština. Administrativni centar rejona i njegovo najveće naselje je stanica Krilovskaja u kojoj je živelo oko 14.000 stanovnika.
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ a b "Всероссийская перепись населения 2010 года. Том 1". Архивирано на сајту Wayback Machine (9. фебруар 2016)
- ^ „Čislennostь naseleniя Rossiйskoй Federacii po municipalьnыm obrazovaniяm na 1 яnvarя 2017 goda”. Arhivirano iz originala 31. 07. 2017. g. Pristupljeno 03. 12. 2017.
- ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.