Kurgani Mokrina
Prolaskom kroz ravnice Vojvodine putnik nenamernik se često susreće sa veštačkim brežuljcima, kurganima ili grobnim humkama drevnih naroda. Na području Banata se po ovom naročito ističe okolina Mokrina, sa kompleksom od oko 20 istih, na potezu između Crne Bare i rumunskog naselja Velika Teremija.
Naziv humke ili grupe: | Humke u okolini Mokrina |
---|---|
Kodni naziv: | BAN055, BAN116–128 |
Tip: | Tumul, kurgan |
Lokacija (opština): | Mokrin, Kikinda |
Tradicionalni naziv: | postoji nekoliko |
Poreklo naziva: | Prema nazivu lokacije itd. |
Istorijski period: | III-I.vek p. n. e.—XIII.vek |
Epoha: | Nepoznato (eneoilit, bronzano doba?) |
Poreklo (kultura): | |
Dimenzije (približno): | 30×70 m (×150< Debeli hat) |
Visina (približno): | 2-6 m |
Materijal: | Zemlja |
Stanje: | Povoljno |
Arheološki istraženo: | Neki da |
Opis uredi
Mokrin je u istorijsko vreme bio bogato nastanjen. U okolini ovog Banatskog naselja otkriveno je na desetine nekropola iz raznih perioda. U vremenu eneolita, na područje Mokrina stizali su u talasima narodi sa istoka, narodi poznati po podizanju grobnih humki. Ovi narodi, čija kultura se naziva i "Jamna" (zbog načina sahranjivanja u zgrčenom položaju u jame usred humke) podigli su u neposrednoj okolini današnjeg Mokrina sigurno preko dvadeset kurgana. Arheolozi ih ponekad nazivaju i stepskim kulturama, zbog njihovog doseljenja sa Ruskih i Ukrajisnkih lesnih stepa. Izgleda da su se dobro osećali u našoj ravnici koja je bila "Azijska stepa u malom" a u to vreme bila pogodna za stočarstvo, te su se nastanili i prešli sa nomadskog načina života na sedelački. To dokazuju njihova stalna naselja sa zemunicama i nekropole iz kasnijih epoha, bronzanog i bakarnog doba, sa elementima Jamne kulture.
Mokrin je praktično sa svih strana okružen kurganima, osim sa severa. Najveći broj istih nalazi (ili se nekada nalazio) se na potezima "Visoka greda", "Pesak" i "Vodoplav". Velik broj humki nalazi se i u Mokrinskom jarošu, na potezu severno od Sajana, što je danas područje zaštićenog dobra SRP "Pašnjaci velike droplje". Najveći od svih je Debeli hat ujedno i tel – višeslojni arheološki lokalitet.
Okolina je nekad bila bogata i tekućim vodama, koji su delom meandrirali i prirodno eutrofisali a delom veštačkim kanalima isušeni. Ostaci ovih vodotoka su Đukošin kanal, "Mali" Begej i kanal "Mlaka" na samoj granici sa Rumunijom.
Stanje i perspektive uredi
Sve humke u Mokrinskom ataru zadnjih godina sve više propadaju, iako su "preživele" nekoliko milenijuma. Nalaze se na privatnim parcelama, i ukoliko država ne bude u situaciji da započne proces otkupa i restauracije ovih naših najstarijih spomenika graditeljske baštine, njihova sudbina je zapečaćena. Sve jače i veće poljske mašine nemilosrdno gule njihovu površinu i prete da ih zauvek unište.
Stare mape iz 1785., 1870. i 1880.[1] umnogome pomažu u lociranju njihovog položaja i utvrđivanju dimenzija pre narušavanja.
Tabela prikazuje osnovne podatke o humkama koje se mogu identifikovati kao tzv. istorijske, znači sve one za koje postoji podatak, bilo stari bilo novi, ali ova lista nije ni blizu iscrpna.
Lista najvažnijih humki u Mokrinu uredi
Ime humke Najbliži toponim Stanje KOD Objašnjenja i beleške Kurgan 1 kod Mokrina Perjanica Relativno dobro BAN055 Na zapadnom ulazu u naselje Kurgan 2 kod Mokrina Perjanica Loše BAN Sa voćnjakom po površini "Blizanice" "Pesak" Relativno dobro BAN Dva kurgana, u stvari dvojna humka, na potezu "Prosine" Krstina humka Vodoplav Uništena? BAN Humka više ne postoji Kurgan "Visoka greda" 1 Visoka greda Loše BAN Kurgan "Visoka greda" 2 Visoka greda Uzorano BAN Humka Pesak "Pesak" Dobro BAN125 Odaja-humka Sentoš Uzorano BAN (mađ. Hódalja-halom – "hodály" na ugarskom znači štala za ovce) Anonimna humka Vizitorski centar Dobro BAN Humka sa bunkerom u rezervatu Debeli hat Rezervat Loše BAN Budžak nekadašnjeg rečnog nanosa i breg-tel Tri Ante Rondetler Dobro BAN Humka na trojnoj granici atara Jazovo-Sajan-Mokrin Pogranična humka Rondetler Dobro BAN Manja humka koja označava razgraničenje Sajanskog i Mokrinskog atara Sranica humka Uništena? BAN Ime ne poznaju ni najstariji meštani, pa stoga ni značenje. Ali deluje kao da nisu imali poštovanja prema ovoj humki, čim su joj dali podrugljiv naziv
Vidi još uredi
Galerija uredi
|
Izvori uredi
- ^ Mape Austrougarskih vojnih premeravanja Arhivirano na sajtu Wayback Machine (17. decembar 2015), 1763-1887 (Military Mapping Survey of Austria-Hungary) - Pristupljeno [12. 12. 2016]