Kuresare (est. Kuressaare, nem. Arensburg) grad je u Estoniji i najzapadnije gradsko naselje u zemlji. Smešten je na južnoj obali ostrva Sareme i glavni je i najveći grad estonskog okruga Sarema, te administrativno sedište istoimene gradske opštine. Do 1917. grad je bio poznat po nemačkom imenu Arensburg, dok je u sovjetskom periodu (1952—1988) nosio ime Kingisep (est. Kingissepa).

Kuresare
Kuressaare
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Estonija
OkrugSarema
Opštinagradska opština Kuresare
Osnovanprvi pomen 1154.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2016.13.449
 — gustina896,6 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate58° 15′ 14″ S; 22° 29′ 34″ I / 58.253833° S; 22.492666° I / 58.253833; 22.492666
Vremenska zonaEET (UTC+2) EEST (UTC+3)
Aps. visina5 m
Površina15 km2
Kuresare na karti Estonije
Kuresare
Kuresare
Kuresare na karti Estonije
Poštanski broj93813
Pozivni broj(+372) 845
Registarska oznakaK
Veb-sajt
kuressaare.ee/

Prema podacima sa popisa stanovništva iz 2011. u gradu je živelo 13.166 stanovnika.

Grad ima vlastitu luku i manji aerodrom.

Istorija uredi

 
Gradska većnica

U pisanim izvorima grad se prvi put pominje 1154. godine, mada arheološka istraživanja upućuju na postojanje znatno starijeg stalnog naselja na tom potručju.

Vitezovi Livonskog bratstva mača koji su osvojili to područje 1227. podigli su na tom mestu utvrđenje koje se u letopisima prvi put pominje tek 1381. godine.[1] Godine 1559. grad je prodat danskom kralju koji mu je 4 godine kasnije (zvanično 8. maja 1563) dodelio zvaničan status grada (po ugledu na Rigu). Potom 1645. prelazi pod upravu Švedske pod čijom vlašću je ostao sve do 1721. kada ulazi u sastav Ruske Imperije. Pre toga ruska vojska je u jeku Velikog severnog rata u avgustu 1710. upala u tadašnje švedsko utvrđenje i spalila grad.[2]

U granicama Ruske Imperije grad je ostao sve do 1917. godine i u tom periodu imao je status elitnog letovališta za rusku plemićku klasu. Tokom Prvog svetskog rata, u oktobru 1917. grad je bio okupiran od strane nemačkih trupa. Po okončanju rata grad ulazi u sastav nezavisne Estonije i po prvi put mu je vraćeno zvanično estonsko ime Kuresare, a proglašen je i administrativnim centrom novouspostavljenog okruga Sarema.

Tokom Drugog svetskog rata (od 22. septembra 1941. do 7. oktobra 1944) grad je bio okupiran od strane trupa Vermahta, a nakon rata, baš kao i cela Estonija, ulazi u sastav Sovjetskog Saveza. U sovjetskom periodu Kuresare je 1950. proglašen rejonskim centrom Kuresarskog rejona, a od 1952. do 1988. nosio je ime Kingisep koje je dobio u čast estonskog sovjetskog revolucionara Viktora Kingisepa koji je rođen na tom području.

Geografija uredi

Grad Kuresare nalazi se u južnom delu ostrva Sareme, na obali Riškog zaliva. Središnji deo grada nalazi se na nadmorskoj visini od oko 5 metara.

Gradska opština obuhvata teritoriju površine 14,95 km2 i sa tri strane je okružena teritorijom opštine Lane-Sare.

Klima Kuresare (1971–1999)
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Apsolutni maksimum, °C (°F) 8,3
(46,9)
10,8
(51,4)
12,1
(53,8)
24,0
(75,2)
26,2
(79,2)
31,4
(88,5)
30,9
(87,6)
32,0
(89,6)
24,5
(76,1)
18,6
(65,5)
12,6
(54,7)
9,4
(48,9)
32,0
(89,6)
Maksimum, °C (°F) −0,1
(31,8)
−0,8
(30,6)
1,8
(35,2)
7,5
(45,5)
14,6
(58,3)
18,6
(65,5)
20,7
(69,3)
20,0
(68)
15,1
(59,2)
9,9
(49,8)
4,8
(40,6)
1,6
(34,9)
9,5
(49,1)
Prosek, °C (°F) −2,2
(28)
−3,3
(26,1)
−0,9
(30,4)
3,6
(38,5)
10,0
(50)
14,5
(58,1)
16,9
(62,4)
16,4
(61,5)
11,9
(53,4)
7,4
(45,3)
2,8
(37)
−0,4
(31,3)
6,4
(43,5)
Minimum, °C (°F) −4,9
(23,2)
−6,2
(20,8)
−3,8
(25,2)
0,4
(32,7)
5,7
(42,3)
10,4
(50,7)
13,1
(55,6)
12,7
(54,9)
8,8
(47,8)
4,7
(40,5)
0,6
(33,1)
−3,1
(26,4)
3,2
(37,8)
Apsolutni minimum, °C (°F) −31,6
(−24,9)
−29,8
(−21,6)
−20,9
(−5,6)
−9,4
(15,1)
−3,8
(25,2)
1,0
(33,8)
6,4
(43,5)
3,7
(38,7)
−3,1
(26,4)
−9
(16)
−16,4
(2,5)
−32,6
(−26,7)
−32,6
(−26,7)
Količina padavina, mm (in) 44
(1,73)
31
(1,22)
33
(1,3)
35
(1,38)
32
(1,26)
49
(1,93)
58
(2,28)
63
(2,48)
71
(2,8)
72
(2,83)
72
(2,83)
59
(2,32)
617
(24,29)
Dani sa padavinama (≥ 1.0 mm) 11 8 9 8 6 7 7 10 12 12 14 14 118
Relativna vlažnost, % 87 86 85 79 71 75 78 80 82 84 86 87 82
Izvor: Estonian Weather Service[3][4]

Demografija uredi

Prema procenama Statističkog zavoda Estonije za 2016. grad Kuresare je imao oko 13.449 stanovnika i bio je najveće gradsko naselje na teritoriji okruga Sarema, dok je prema podacima sa popisa stanovništva iz 2011. u gradu živelo 13.166 stanovnika.[5]

Kretanje broja stanovnika
1897 1939. 1959. 1970. 1979. 1989. 2000. 2011. 2016.
4.603 4.948 9.720 12.220 14.260 16.356 14.830 13.166 13.449

U etničkom smislu osnovu populacije čine Estonci sa udelom od oko 97,6%. Najbrojniju manjinsku zajednicu čine Rusi sa oko 1,2% populacije.

Međunarodna saradnja uredi

Grad Kuresare ima potpisane ugovore o partnerstvu i saradnji sa sledećim gardovima:[6]

Znamenite ličnosti uredi

  • Ričard Mak (1825–1886), ruski prirodnjak i istraživač;
  • Eugen Diker (1841–1916), nemački slikar epohe romantizma
  • Viktor Kingisep (1888—1922), sovjetski revolucionar i osnivač Komunističke partije Estonije;
  • Voldemar Veli (1903–1997), sportista (rvač grčko-rimskim stilomu)
  • Ivo Lina (1949), estonski pevač;

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Kjaergaard, Thorkild (1994). Castles around the Baltic Sea: the illustrated guide. Castle Museum. str. 64. ISBN 978-83-86206-03-2. Pristupljeno 4. 06. 2012. 
  2. ^ Taylor, Neil (17. 08. 2010). Bradt Estonia. Bradt Travel Guides. str. 255. ISBN 978-1-84162-320-7. Pristupljeno 4. 06. 2012. 
  3. ^ „Kliimanormid-Õhutemperatuur” (na jeziku: Estonian). Estonian Weather Service. Arhivirano iz originala 22. 02. 2012. g. Pristupljeno 28. 09. 2016. 
  4. ^ „Kliimanormid-Sademed, õhuniiskus” (na jeziku: estonski). Meteorološka služba Estonije. Arhivirano iz originala 22. 02. 2012. g. Pristupljeno 28. 09. 2016. 
  5. ^ Rezultati popisa stanovništva u Estoniji 2011.
  6. ^ „Kuressaare sõpruslinnad”. Kuressaare linn. Arhivirano iz originala 13. 06. 2011. g. Pristupljeno 21. 10. 2010. 

Spoljašnje veze uredi