Liburnija
Liburnija je naziv za područje koje je naseljavalo drevno ilirsko pleme Liburni. Oblast se prostirala duž sjeveroistočne obale Jadranskog mora, na području današnje Hrvatske. Arheolozi su definisali region materijalne kulture Liburna u sjevernoj Dalmaciji, Kvarneru i istočnoj Istri.
Klasična Liburnija
uredi
Liburnijska kulturna grupa se razvila na kraju bronzanog doba na primorju i na brojnim ostrvima Jadranskog mora. Njene kontinentalne granice bile su obilježene rijekama Rašom, Zrmanjom i Krkom te planinama: Učkom, Velebitom i vrhovima Gorskog Kotara. Liburnijska kultura imala jasne karakteristike i razlikovala se znatno od onih njenih susjeda, što je rezultat geografske izolacije ovog područja. Liburni su bili vješti pomorci, što im je omogućilo povezivanje sa ostrvima Hvarom i Lastovom u centralnom Jadranu, ali i Krfom (8. vijek pne) u Jonskom moru, a imali su svoje kolonije i na zapadnoj obali Jadranskog mora. Liburni su imali nadmoć nad ostrvima jadranskog arhipelaga (Hvar, Brač, Vis, Lastovo, itd) čime su ostvarili kontrolu nad plovnim putevima prema jugu. U 6. vijeku p. n. e. njihova dominacija jadranskim obalama počela je da se smanjuje. Oni su izgubili svoje trgovačke kolonije na Apeninskom poluostrvu nakon invazije Umbra i Gala. U 5. vijeku p. n. e. grčka kolonizacija je zahvatila ostrva srednjeg Jadrana, odakle su Liburni postepeno potiskivani. Liburni su svoju teritoriju u 4. vijeku p. n. e. proširili prema sjeveru, na Kvarnerski arhipelag i istočnu obalu Istre, kojima su prije njih vladali Japodi.
Rimska Liburnija
uredi
Liburni izgubili svoju slobodu i Liburnija postala dio rimske provincije Dalmacije u 1. vijeku p. n. e. Na rijeci Krki je osnovan rimski vojni logor. Liburnijska pomorska tradicija je ostala očuvana, ali je prilagođena trgovini u novim okolnostima. To je doprinijelo ekonomskom i kulturnom procvatu liburnijskih luka i gradova. Uprkos prisutnom procesu romanizacije, koji je posebno pogodio neke od većih gradova, u Liburniji su ostali sačuvani običaji, kultovi, tipični pogrebni spomenici (Liburnijski kipovi), imena itd.
Srednjovijekovna Liburnija
uredi
Nakon pada Rimskog carstva Liburnijom i Dalmacijom su vladali Ostrogoti, čija vladavina je trajala šest decenija.
Literatura
uredi- Friedrich Lübker, Realllexikon des klassichen Altertums, volume ii (eighth edition, Leipzig, 1914); article, "Liburni"