Lovački psi (sazvežđe)

Lovački psi (lat. Canes Venatici) su sazvežđe severne hemisfere i jedno od 88 savremenih sazvežđa. Definisao ga je poljski astronom Johanes Hevelije u 17. veku. Sazvežđe predstavlja dva lovačka psa (Asterion i Hara) koje drži Volar dok goni Velikog i Malog medveda.

Lovački psi
Sazvežđe
Lovački psi
Latinsko imeCanes Venatici
SkraćenicaCVn
GenitivCanum Venaticorum[1]
Simbolizujepse Volara
Rektascenzija13
Deklinacija+40[2]
Površina465 sq. deg. (38)
Najsjajnija zvezdaalfa Lovačkih pasa (2,90m)
Meteorski rojevinema
Susedna
sazvežđa
Vidljivo u rasponu +90° i −40°.
U najboljem položaju za posmatranje u 21:00 čas u maju.

Zvezde uredi

 
Lovački psi u Uranografiji Johanesa Hevelijusa. U skladu sa tadašnjom praksom, sazvežđa su prikazana posmatrano „spolja“, izvan nebeske sfere, tako da su leva i desna strana zamenjene.

Najsvetlija zvezda u sazvežđu je alfa Lovačkih pasa, dvojna zvezda magnitude 2,81 koja se nalazi na oko 110 svetlosnih godina od Sunca. Svetlija komponenta, alfa-2, ima magnetno polje oko 5000 puta snažnije od Zemljinog, i bogata je živom, silicijumom i europijumom. Alfa Lovačkih pasa zajedno sa Denebolom (beta Lava), Spikom (alfa Device) i Arkturusom (alfa Volara) čini asterizam „Veliki dijamant“ u kome se nalaze mnoge zvezde i galaksije. Denebola, Spika i Arkturus bez alfe Lovačkih pasa čine drugi poznati asterizam — „Prolećni trougao“.

Beta Lovačkih pasa je patuljak G-klase sa glavnog niza H-R dijagrama, vrlo sličan Suncu, zbog čega ga astrobiolozi smatraju jednom od najzanimljivijih zvezda. Mada je Hara ranije označavala južnog od dva lovačka psa, danas je sama beta Lovačkih pasa naziva Hara.

Y Lovačkih pasa je polupravilna promenljiva zvezda poznata po izrazito crvenoj boji. Jedna je od najsjajnijih ugljeničnih crvenih džinova i najsjajnija J-zvezda na nebu (zvezde sa visokim sadržajem ugljenika-13). Osim toga, sa procenjenom površinskom temperaturom od 2800 K, La Superba (kako ju je nazvao italijanski astronom Anđelo Seki u 18. veku) je jedna od najhladnijih poznatih zvezda. Okružuje je ljuska od odbačenog materijala prečnika 2,5 svetlosne godine.

AM Lovačkih pasa je kataklizmička vrlo plava promenljiva zvezda, 14. magnitude.

Objekti dubokog neba uredi

 
M51 koga čine u stvari dve galaksije - mnogo veća i sjajnija spiralna galaksija NGC 5194 i njen satelit NGC 5195
 
M106

U Lovačkim psima se nalazi 5 Mesjeovih objekatazbijeno zvezdano jato M3 i spiralne galaksije M51, M63, M94 i M106. M51 („Galaksija Vrtlog“) čine dve galaksije - mnogo veća i sjajnija NGC 5194 i njen satelit NGC 5195. M63 („Suncokret galaksija“) je vrlo svetla i izdužena galaksija koja se nalazi između M51 i alfe Lovačkih pasa. M106 se nalazi u blizini bete Lovačkih pasa.

Reference uredi

  1. ^ „Constellation Pronunciation Guide”. Space.com. 13. 12. 2006. Arhivirano iz originala 2020-10-03. g. Pristupljeno 2020-10-03. 
  2. ^ Canes Venatici, constellation boundary (Izveštaj). The Constellations. International Astronomical Union. Arhivirano iz originala 2014-02-16. g. Pristupljeno 15. 2. 2014. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi