Međešeđhaza (mađ. Medgyesegyháza, mađ. Medeš) je manji grad u županiji Bekeš u Mađarskoj. Naselje se prostire na površini od 64,32 km2 i ima 3.558 stanovnika (2015).

Međešeđhaza
mađ. Medgyesegyháza
Trijanonski spomenik
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionVelika južna ravnica
ŽupanijaBekeš
SrezMezekovačhaza
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 3.558[1]
 — gustina36,16 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate46° 30′ S; 21° 02′ I / 46.50° S; 21.03° I / 46.50; 21.03
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina64,32 km2
Međešeđhaza na karti Mađarske
Međešeđhaza
Međešeđhaza
Međešeđhaza na karti Mađarske
Poštanski broj5666
Pozivni broj(+36) 68
Veb-sajt
http://www.medgyesegyhaza.hu/

Jevrejska zajednica u gradu nastala je u drugoj polovini 19. veka i većina njih se bavila trgovinom žitom.[2] Sinagoga je izgrađena 1870. godine i opština je imala jevrejsku školu. Godine 1942. mladi Jevreji iz grada su poslati na prinudni rad, jedan deo, a drugi je pslat na ukrajinski front, gde su se Mađari borili zajedno sa Nemcima.

Godine 1944, nakon što su Nemci ušli u Mađarsku, svi lokalni Jevreji su pokupljeni i konačno prebačeni u Bekeščabu. Većina ih je odvedena u koncentracioni logor Aušvic.[3]

Posle rata, 20 preživelih se vratilo u grad. Jevrejska zajednica se reorganizovana, ali se veoma brzo rasformirala.[4]

Politika uredi

Trenutni gradonačelnik Međešeđhaza je dr Bela Nađ (nezavisni).

Lokalna Skupština opštine ima 6+1 odbornika podeljenih u ove političke partije i saveze:[5]

    Partija Sedišta Savet 2014.
  Fides-KDNP 3      
  Nezavistan 2      
  (MSZP-DK-Zajedno-Liberali) 1      
Gradonačelnici od 1990
Dr. Bela Nađ (Savez slobodnih demokrata) 1990–2010
Marton Ruk (Fides) 2010–2014
Dr. Bela Nađ (nezavistan) - II. 2014–

Demografija uredi

U 2001. godini, 95% stanovništva naselja izjašnjavalo se kao Mađari, 3% Slovaci, 1% Rumuni i 1% drugih (uglavnom Roma ili Nemaca) nacionalnosti.[6]

Tokom popisa 2011. godine, 92,2% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, 0,4% kao Romi, 0,2% kao Nemci, 2,2% kao Rumuni, 2,9% kao Slovaci i 0,2% kao Ukrajinci (7,7% se nije izjasnilo). zbog dvojnog identiteta, ukupan broj može biti veći od 100%).

Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 30,7%, reformisani 3,5%, luterani 14,7%, grkokatolici 0,4%, nedenominacioni 32,3% (15,7% se nije izjasnilo).[7]

U ovom gradu deluju i rumunske i slovačke manjinske samouprave.

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi