Milan S. Ilić
Milan S. Ilić (Pribeljci, kod Šipova, 1921 — Jajce, 25. septembar 1942), učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
milan s. ilić | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1921. |
Mesto rođenja | Pribeljci, kod Šipova, Kraljevina SHS |
Datum smrti | 25. septembar 1942.20/21 god.) ( |
Mesto smrti | Jajce, ND Hrvatska |
Profesija | radnik |
Delovanje | |
Član KPJ od | 1941. |
Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba |
Služba | NOV i PO Jugoslavije |
Heroj | |
Narodni heroj od | 27. novembra 1953. |
Biografija uredi
Rođen je 1921. godine u selu Pribeljcima kod Šipova. Osnovnu školu završio je u rodnom selu. Kasnije je otišao u Beograd u potrazi za poslom. Posle nekoliko meseci se vratio u svoje selo.
Pod uticajem učitelja, komunista po uverenju, Nemanje Vlatkovića i Jusufa Filipovića, rukovodilaca Komunističke partije Jugoslavije u Jajcu, Milan je pristupio radničkom pokretu. Primljen je u KPJ 1941, u vreme priprema za oružani ustanak.
Krajem juna 1941. godine, uhapsile su ga ustaše. U zatvoru su ga mučili i ispitivali, ali od njega ništa nisu saznali. Posle dvomesečnog mučenja, ustaše su ga pustile, misleći da je umno poremećen.
Čim se malo oporavio, stupio je u borbenu ustaničku jedinicu Janja. Ubrzo je postao politički komesar Treće čete bataljona „Pelagić“ Trećeg krajiškog partizanskog odreda. Istakao se u borbama za vreme blokade Mrkonjić Grada, početkom 1942. godine, kada je sa svojom četom odbijao napade nadmoćnijeg neprijatelja. Kada je, početkom aprila 1942. godine, formiran protivčetnički Udarni bataljon na terenu Mrkonjić Grada, Milan je s udarnom četom bataljona „Pelagić“ ušao u njegov sastav, a nešto kasnije postao je partijski rukovodilac ove čete. Sa četom je učestvovao u borbama u neprijateljskoj ofanzivi na Kozaru. Učestvovao je i u jurišanju na nemačke rovove u selu Piskavici.
Posle povratka u Janj, krajem juna 1942, postavljen je za zamenika političkog komesara bataljona „Pelagić“. U vreme prvog partizanskog napada na Jajce, 24. septembra 1942, Milanov bataljon dobio je zadatak da uništi utvrđenja iznad fabrike „Elektrobosna“, zauzme fabriku i prodre u grad. Na čelu ovog bataljona tada je bio Milan. Bataljon je na juriš zauzeo fabriku i topove i sutradan se probio u grad. Tog dana, Milana je smrtno ranio neprijateljski metak.
Ukazom predsednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 27. novembra 1953. godine, proglašen je za narodnog heroja.
Literatura uredi
- Narodni heroji Jugoslavije. Beograd: Mladost. 1975.