Mihailo Dunjić
Mihailo Dunjić (Čačak, 29. mart 1874 - Šabac, 8. avgust 1937) bio je srpski lekar, specijalista hirurgije, učesnik Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata, sanitetski potpukovnik, upravnik šabačke bolnice od 1920. do 1936. godine.
Mihailo Dunjić | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 29. mart 1874. |
Mesto rođenja | Čačak, Kneževina Srbija |
Datum smrti | 8. avgust 1937.63 god.) ( |
Mesto smrti | Šabac, Kraljevina Jugoslavija |
Vojna karijera | |
Čin | sanitetski potpukovnik |
Učešće u ratovima | Prvi balkanski rat, Drugi balkanski rat, Prvi svetski rat |
Odlikovanja | Orden Svetog Save Orden Belog orla Orden Jugoslovenske krune Zlatna medalja za revnosnu službu Krst milosrđa |
Biografija uredi
Mihailo Dunjić rođen je u Čačku 29. marta 1874. godine.[1] Onovnu školu završio je u Kruševcu, a gimnaziju u Čačku.[2] Nakon zaršene gimnazije upisuje i završava u roku Filozofski fakultet u Beogradu, gde je neko vreme bio asistent na predmetu Botanika.[3] Kao državni pitomac upisao se 1897. godine na Medicinski fakultet u Gracu, gde je i doktorirao 1903. godine.[4] Hirurgiju je specijalizirao u Berlinu.
Povratak u Srbiju uredi
Po povratku sa studija u Srbiju stupio je u vojnu službu i po ukazu Ministarstva unutrašnjih dela postavljen je 21. juna 1903. godine za lekara sreza zviškog, okruga požerevačkog.[5] Nedugo zatim, 7. septembra 1903. godine dobija čin rezervnog sanitetskog poručnika.[6] Nakon dve godine, 8. marta 1905. godine postavljen je za lekara sreza golubačkog, okruga požarevačkog.[7] Krajem aprila 1906. godine postavljen je za lekara sreza posavo-tamnavskog.[8]
Razvoj hirurgije u Šapcu uredi
Aktom ministra unutrašnjih dela u Šabačkoj okružnoj bolnici 1906. godine osnovano je Hirurško odeljenje, koje je u početku imalo dve sobe sa po 16 kreveta, operacionu salu i previjalište.[9] U skučenom prostoru i sa malobrojnim bolničkim osobljem Mihailo Dunjić odmah se dao u nabavku najneophodnijih instrumenata, sterilizatora i operacionog rublja. Kao veoma odgovoran čovek, on je o svom radu podneo pisani izveštaj ministru unutrašnjih dela. Izveštaj je objavljen u časopisu Srpski arhiv za celokupno lekarstvo 1907. godine. Narednih godina dr Dunjić radio je sve više i uspešnije. Povećavao se broj operacija i poboljšavala njihova struktura, pa je ovo odeljenje postalo veoma ugledno u Srbiji. Za šefa Hirurškog odeljenja okružne bolnice u Šapcu postavljen je 16. avgusta 1910. godine.[10]
Balkanski ratovi i Prvi svetski rat uredi
Za vreme Prvog balkanskog rata bio je hirurg Drinske divizije prvog poziva, a za vreme Drugog balkanskog rata bio je šef Hirurškog odeljenja stalne vojne bolnice u Bitolju.[11]
Za vreme Prvog svetskog rata bio je komandir zavojišta Drinske divizije prvog poziva, gde se borio za živote teških ranjenika i tifusara. Zajedno sa bolnicom povlači se preko Albanije sve do Krfa gde je osnovao prvu savezničku bolnicu. Na Solunskom frontu u Banjici kod Soluna bio je komandant bolnice Prve armije.[2]
Upravnik šabačke bolnice uredi
Nakon završetka rata, kao sanitetski major vraća se u Šabac. Početkom januara 1920. godine Mihailo Dunjić postavnjen je za upravnika šabačke bolnice.[1]
Kralj Aleksandar I Karađorđević, a na predlog Ministra Vojske i Mornarice Petra Pešića, unapredio je u čin sanitetskog potpukovnika Mihaila Dunjića 10. marta 1924. godine.[12]
Svojim nesebičnim zalaganjem doprineo je da Šabac dobije još jedan zdravstveni objekat, koji je pred Drugi svetski rat podignut, a za vreme rata dovršen i useljen.[13]
Upravnik šabačke bolnice bio je sve do 1936. godine.
Letnjikovac Društva za čuvanje narodnog zdravlja u Šapcu uredi
Mihailo Dunjić je bio jedan od osnivača i predsednik Društva za čuvanje narodnog zdravlja. Zahvaljujući njemu, društvo je u blizini Šapca izgradilo letovalište za siromašnu decu.[14] Letnjikovac je otvoren 1921. godine i imao je tri barake sa 70 kreveta, trpezariju, kupatila sa kadama i tuševima.[15] Iz godine u godinu društvo je proširivalo delokrug svoga rada i uvećavalo broj svojih članova, a u letnjikovcu je svake godine bilo sve više dece.
Mihailo Dunjić je bio veoma obrazovan. Govorio je i pisao na namačkom, francuskom i engleskom jeziku, a čitao i prevodio se grčkog i latinskog jezika. To mu je omogućilo da prati stranu literaturu i da se usavršava. Učestvovao je na svim stručnim sastancima: Prvom kongresu srpskih lekara i prirodnjaka održanom u Beogradu od 5. do 7. septembra 1904. godine, Prvi sastanak srpskih hirurga 1907. godine, Prvi jugoslovenski sastanak za operativnu medicinu 1911. godine, kao i na svim kongresima jugoslovenskih hirurga do 1937. godine.[2]
Pored profesionalnog rada, bio je veliki dobrotvor i društveni radnik. Bio je stalni član Srpskog lekarskog društva, osnovao je letnjikovac za siromašnu decu u Šapcu, bio je inicijator podizanja nove bolnice u Šapcu, osnivač i dugogodišnji predsednik Društva za čuvanje narodnog zdravlja, jedan od osnivača Šabačke biblioteke i čitaonice, inicijator pokreta za savremeno i higijensko uređenje gradova, bavio se zdravstvenim prosvećivanjem u Posavini i Podrinju, pomagao je ruske izbeglice iz 1917. godine.[4]
Bio je potpredsednik Radikalne stranke, pa opozicioni radikal, a propali pokušaj stvaranja Jugoslovenske radikalne zajednice odveo ga u prevremenu penziju.
Za dugu i savesnu službu odlikovan brojnim visokim domaćim i stranim odlikovanjima.
Mihailo Dunjić je preminuo 8. avgusta 1937. godine u Šapcu u 63. godini života.[16] Sahranjen je na Donjošorskom groblju u Šapcu.
Odlikovanja uredi
Domaća uredi
- Orden Belog orla V stepena
- Orden Svetog Save V stepena
- Krst milosrđa
- Orden Jugoslovenske krune III reda
- Zlatna medalja za revnosnu službu
- Orden Svetog Save III stepena
- Albanska spomenica
- Spomenica na rat 1912.
- Spomenica na rat 1913.
- Spomenica ratova 1914-1918.
Strana uredi
- Orden Svetog Stanisalava II stepena
Vidi još uredi
Bibliografija uredi
- Godišnji izveštaj Hirurškog odeljenja Šabačke Okružne Bolnice (Vrš. Duž. Šefa dr M. M. Dunjić). Srpski arhiv za celokupno lekarstvo : časopis Srpskog lekarskog društva = Archives Serbes de médecine générale : organe de la Soćiété médicale Serbe = Serbian Archives of Medicine : Journal of the Serbian Medical Society, godina XIII (1907), sveska 9. str. 446.
Reference uredi
- ^ a b Kastratović D., Istorija medicine Požarevačkog okruga : (1822-1914), Požarevac : Medicinski centar, (1991). str. 97.
- ^ a b v Popov Č., Srpski biografski rečnik. Knj. 3, D-Z, Novi Sad : Matica srpska, 2007 (Novi Sad : Budućnost). str. 454.
- ^ Čolović B. Radoje, Hronika hirurgije u Srbiji, Beograd : Prosveta, 2002 (Subotica : Birografika). str. 581.
- ^ a b Milanović M., Poznati srpski lekari : biografski leksikon, Beograd ; Toronto : M. Milanović =Belgrade ; Toronto : M. Milanović, 2005 (Beograd : Vojna štamparija =Belgrade : Vojna štamparija). str. 224.
- ^ Policijski glasnik, godina VIII, broj 24-25, Beograd, ; četvrtak 26. jun (1903). str. 194.
- ^ Službeni vojni list, godina XXIII, broj 37, Beograd, 14. septembar (1903). str. 723-724.
- ^ Policijski glasnik, godina I, broj 9, Beograd, ; nedelja 13. mart (1905). str. 65.
- ^ Policijski glasnik, godina II, broj 18, Beograd, ; nedelja 30. april (1906). str. 148.
- ^ Đukić Đ., Razvoj hirurgije u Šapcu, u Čolović B. Radoje, Hronika hirurgije u Srbiji, Beograd : Prosveta, 2002 (Subotica : Birografika). str. 308.
- ^ Policijski glasnik, godina VI, broj 33, Beograd, ; nedelja 29. avgust (1910). str. 148.
- ^ Ljušić, Enciklopedija srpskog naroda, Beograd : Zavod za udžbenike, 2008 (Subotica : Rotografika). str. 322.
- ^ Službeni vojni list, godina 43, broj 13, Beograd, 14. mart (1924). str. 531-532.
- ^ Ivanović D. Dr Mihailo Dunjić, najznamenitije ime, pristupljeno 12. aprila 2016.
- ^ Politika, Mihailo Dunjić, godina XXXIV, broj 10491, Beograd, 10. avgust 1937. godine. str. 13.
- ^ Pravda. Marković R., Letnjikovac Društva za čuvanje narodnog zdravlja u Šapcu, godina XXV, broj 203, Beograd, 31. jul 1929. godine. str. 3.
- ^ 20) Kastratović D., Istorija medicine Požarevačkog okruga : (1822-1914), Požarevac : Medicinski centar, (1991). str. 98.
Literatura uredi
- Nedok A., Popović B., Todorović V., Srpski vojni sanitet u Prvom svetskom ratu, Beograd : Medija centar "Odbrana", 2014. (Beograd : Vojna štamparija)
- Nedok A., Popović B., Srpski vojni sanitet 1914—1915. godine, Beograd : Ministarstvo odbrane Republike Srbije, Uprava za vojno zdravstvo : Akademija medicinskih nauka Srpskog lekarskog društva, 2010. (Beograd : Vojna štamparija)
- Nedok A., Dimitrijević B., Srpski vojni sanitet u 1916. godini, Beograd : Akademija medicinskih nauka Srpskog lekarskog društva, 2007. (Beograd : "Filip Višnjić")
- Jeremić R., Bibliografija srpske zdravstvene književnosti : 1757-1918, Beograd : Srpsko lekarsko društvo, 1947 (Beograd : Jugoslovensko štamparsko preduzeće), Biblioteka Srpskog lekarskog društva ; 1.
- Bibliografija Srpskog arhiva : 1918-1941., Beograd : [b. i.], 1948 ([b. m. : b. i.]), Biblioteka Srpskog lekarskog društva ; 2.