Mihajlo Pavlović
Mihajlo Pavlović (Božurnja, 1840 — Kruševac, 1915) bio je poznati beogradski trgovac, član Uprave Narodne banke, predsednik Srpske kreditne banke i narodni poslanik.[1]
Mihajlo Pavlović | |
---|---|
Datum rođenja | 1840. |
Mesto rođenja | Božurnja |
Datum smrti | 1915. |
Mesto smrti | Kruševac |
Biografija uredi
Rodio se u Božurnji, kod Topole. Posle završene osnovne škole, postao je šegrt u trgovini, a dve godine kasnije kalfa.[1]
Kasnije je prešao u Beograd i bio kalfa u trgovini Antonija Pajovića, gde je upoznao Kostu Mesarovića. Njih dvojica su se uortačili i 1865. godine otvorili firmu „Mesarović i Pavlović“ u Beogradu,[1] novu manufakturnu trgovinu na veliko. Radnja im je najpre bila smeštena u kući Mijaila Mijovića, na uglu Dubrovačke (danas Ulica kralja Petra) i Uzun – Mirkove ulice. Nešto kasnije, 1871. godine, preselili su radnju u kuću Jovana Kumanudija, na uglu Knez Mihailove i Dubrovačke ulice.[2]
Brzo je napredovao, pa je štedeći stekao veliki kapital,[3] koji mu je omogućio da 1884. godine kupi turske dućane i magaze duž Knez Mihailovoj ulici između tadašnje Dubrovačke do Rajićeve ulice, i sve ih porušio. Na tom mestu ozidao je veliku zgradu na sprat, u čijem prizemlju se nalazio prostrani dućan sa dva odeljenja i zastakljenom kancelarijom, dok je u stanu na spratu živela njegova porodici.[3]
Nakon smrti svog ortaka Koste Mesarovića (1886), postao je član uprave Narodne banke.[1]
Bio je predsednik Srpske kreditne banke. Aktivno je učestvovao u radu Glavnog trgovačko -zanatlijskog odbora, a zatim je osnovao i učestvovao u radu Srpskog trgovačkog udruženja.[1]
Bio je član Napredne stranke i poslanik u Narodnoj skupštini 1882. i 1894/96. godine.[1]
Nalazio se u delegaciji koja je bezuspešno odvraćala kralja Aleksandra Obrenovića od ženidbe sa Dragom Mašin.[1]
U rodnoj Božurnji podigao je zgradu škole, u spomen svoje familije i roditelja.
Umro je u Kruševcu 1915. godine, gde čuvao trezor Narodne banke.[1]
Porodica uredi
Imao je brata Đoku.[1]
Sa suprugom Milicom (1851—1936) je imao sina Milorada (1869—1926) i tri ćerke: Vuku, koja se udala za trgovca Dragomira Radulovića, Lepu, udatu za vinarskog trgovca Iliju Jovičića i Zoru, koja se udala za potpukovnika Kostu Horstiga.[1]
Sin Milorad je takođe radio, kao ortak, u porodičnom poslu. Oženio se ćerkom carinika Dimitrija Jovanovića, sa kojom je imao četiri sina: Miku (trgovca), Vladu (činovnika), Voju (pravnika i činovnika Narodne banke) i Milana (činovnika Narodne banke).[1] Milorad je pre smrti izgubio ogroman novac u nekim trgovačkim spekulacijama, ostavio je za sobom majku, koja je provela svoje poslednje godine života provela u domu staraca i suprugu koja je umrla u nemaštini.[3] Porodična grobnica Mihajla Pavlovića se nalazi u Arkadama na Novom groblju u Beogradu.
Izvori uredi
Literatura uredi
- Nikolić, Zoran (25. 2. 2015). „Miraz je mladu krasio”. Večernje novosti onlajn. Beograd. Pristupljeno 27. 12. 2018.
- Bačko, Aleksandar (22. 10. 2015). „Stare beogradske porodice – Pavlović (Mihajlo Pavlović)”. Porodično poreklo. Pristupljeno 27. 12. 2018.
- Tatić, Uroš (2014). Popov, Čedomir; Bešlin, Branko, ur. Srpski biografski rečnik, knjiga 6, Mar-Miš. Novi Sad: Matica srpska. ISBN 978-86-7946-149-0.