Moravički kamenoresci

Moravički kamenoresci potiču iz sela smeštenih u slivu reke Moravice, od njenog izvorišta na Goliji, pa sve do Požege. Kamenoresci iz „gornje” Moravice pripadaju ivanjičkom kraju (geografski, ovo je predeo starovlaških pobrđa), a oni iz „donje” Moravice - ariljskom.

Krajputaši u Bratljevu

Nadgrobni spomenici moravičkih majstora tek se primetno razlikuju od ostvarenja dragačevske škole i s pravom smatraju njenim „jugozapadnim nastavkom”. Prostiru se na širem prostoru Golije, Javora i Mučnja, a na zapad do istočnih ogranaka Zlatibora.[1]

Moravički kamenoresci uredi

Istaknuti predstavnici uredi

Manje poznati majstori uredi

U drugoj polovini 19. veka u ovom kraju radili su i Rade Lazarević iz Bjeluše, Nenad Vujović iz Dubrave i Jovan Luković iz Bedine Varoši.

U pojedinim mestima moravičkog kraja nadgrobnim kamenorezaštvom bavile su se čitave porodice. U Sveštici to su Savići, Kostići i Dimitrijevići, U Raščićima članovi porodice Minjović, u Vigoštu Jevtovići i Nenadići, a u Dobračama Milenko Nikolić.[1]

Reference uredi

  1. ^ a b Nikolić, Radojko (1998). Kamenoresci narodnog obraza: kamenorezaštvo i kamenoresci zapadne Srbije. Čačak: „Litopapir”. 

Literatura uredi

  • Dudić, Nikola (1995). Stara groblja i nadgrobni belezi u Srbiji. Beograd: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture; Prosveta. ISBN 978-86-80879-07-9. 
  • Nikolić, Radojko (1998). Kamenoresci narodnog obraza: kamenorezaštvo i kamenoresci zapadne Srbije. Čačak: „Litopapir”. 
  • Nikolić, Radojko (2018). Kamena knjiga predaka : o natpisima sa nadgrobnih spomenika zapadne Srbije (2, dopunjeno izd.). Čačak: Narodni muzej. ISBN 978-86-84067-63-2.