Moravički kamenoresci
Moravički kamenoresci potiču iz sela smeštenih u slivu reke Moravice, od njenog izvorišta na Goliji, pa sve do Požege. Kamenoresci iz „gornje” Moravice pripadaju ivanjičkom kraju (geografski, ovo je predeo starovlaških pobrđa), a oni iz „donje” Moravice - ariljskom.
Nadgrobni spomenici moravičkih majstora tek se primetno razlikuju od ostvarenja dragačevske škole i s pravom smatraju njenim „jugozapadnim nastavkom”. Prostiru se na širem prostoru Golije, Javora i Mučnja, a na zapad do istočnih ogranaka Zlatibora.[1]
Moravički kamenoresci uredi
Istaknuti predstavnici uredi
- Vukašin Vukotić (1835-1887) iz Bjeluše
- Mijailo Mile Popović (1848-1886) iz Sveštice
- Dimitrije Avramović (1850-1903) iz Maća
- Ljubomir Tripković (1881-1971) iz Bogojevića
Manje poznati majstori uredi
U drugoj polovini 19. veka u ovom kraju radili su i Rade Lazarević iz Bjeluše, Nenad Vujović iz Dubrave i Jovan Luković iz Bedine Varoši.
U pojedinim mestima moravičkog kraja nadgrobnim kamenorezaštvom bavile su se čitave porodice. U Sveštici to su Savići, Kostići i Dimitrijevići, U Raščićima članovi porodice Minjović, u Vigoštu Jevtovići i Nenadići, a u Dobračama Milenko Nikolić.[1]
Reference uredi
Literatura uredi
- Dudić, Nikola (1995). Stara groblja i nadgrobni belezi u Srbiji. Beograd: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture; Prosveta. ISBN 978-86-80879-07-9.
- Nikolić, Radojko (1998). Kamenoresci narodnog obraza: kamenorezaštvo i kamenoresci zapadne Srbije. Čačak: „Litopapir”.
- Nikolić, Radojko (2018). Kamena knjiga predaka : o natpisima sa nadgrobnih spomenika zapadne Srbije (2, dopunjeno izd.). Čačak: Narodni muzej. ISBN 978-86-84067-63-2.