Muslimanska milicija Sandžaka

квислиншка војна формација формирана током Другог светског рата

Muslimanska milicija Sandžaka je bila kvislinška vojna formacija formirana tokom Drugog svetskog rata na okupiranoj teriroriji Srbije, Crne Gore i Bosne, sastavljena uglavnom od muslimanskog stanovništva i usko povezana sa ustaškim i italijanskim formacijama na toj teritoriji.

Muslimanska milicija Sandžaka
General Paul Bader sa Hasanom Zvizdićem — vođom odreda muslimanske milicije u Sjenici
Postojanje1941—1943.
Komandanti
KomandantSulejman Pačariz
Komandant 2Husejin Rovčanin
Komandant 3Hasan Zvizdić

Istorija

uredi
 
Ustaški propagandni plakat kojim se pozivaju muslimani BiH i Sandžaka da stupe u redove ustaša i domobrana; na slici je dobrovoljac iz Sandžaka

Po dolasku ustaša u Prijepolje 1941. godine s njima su se povezali hodža Sulejman Pačariz i Husein Rovčanin i, uz njihovu pomoć i uputstva, pristupili organizovanju takozvane „muslimanske milicije". Ustaške vlasti su ih postavile za komandante te milicije. Ove jedinice su od samog početka bile izrazito kvislinške i zločinačke, a poseban zadatak bio im je da raspiruju mržnju između srpskog i muslimanskog stanovništva u Sandžaku, što je stalno podsticalo bratoubilački rat.

Ustaše su bile u Prijepolju do septembra 1941. godine, kada su upravu nad ovim teritorijama preuzeli Italijani. Muslimanska milicija, je sa italijanskim jedinicama uspostavila vrlo prisnu saradnju.

Komandanti muslimanske milicije birali su iz svojih redova najsposobnije mlađe ljude i slali ih kod esesovskih nemačkih trupa u Novi Pazar na vežbanje i podučavanje, a neki su posle toga upućivani na Istočni front, zajedno sa okupatorskim jedinicama. Pačariz je od svojih najvernijih ljudi formirao takozvani leteći vod s kojim je išao od sela do seda, mobilisao, maltretirao nedužne ljude, a mnoge imućne Muslimane je primoravao da od njega kupuju puške, koje je dobijao od okupatora. Ako se neko protivio, bio je varvarski kažnjavan batinama i raznim drugim zlostavljanjem.[1]

Vidi još

uredi

Reference

uredi

Literatura

uredi