Nebotičnik (Ljubljana)
Nebotičnik (Neboder)[1] [2] [3] je istaknuta visoka građevina koja se nalazi u centru Ljubljane, Slovenija, i jedna je od najprepoznatljivijih gradskih znamenitosti.[4] Njenih trinaest spratova uspinje se do visine od 70.35 m. Projektovao je slovenački arhitekta Vladimir Šubic za Penzioni institut, investitora zgrade. Izgradnja je počela 19. aprila 1931. godine, a zgrada je otvorena 21. februara 1933.[5] Bila je to, po završetku, najviša zgrada u Kraljevini Jugoslaviji i deveta po visini u Evropi.[6] Bila je i ostaće neko vreme najviša stambena zgrada u Evropi.
Nebotičnik | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Ljubljana |
Država | Slovenija |
Vreme nastanka | 1931—1933 |
Prvenstveno poslovni centar, oblakoder Nebotičnik sadrži razne prodavnice u prizemlju i na spratu, a različite kancelarije smeštene su od drugog do petog sprata. Od šestog do devetog sprata su privatne rezidencije. Na tri gornja sprata nalaze se kafić, bar i vidikovac.[7] Kafić je ponovo otvoren u julu 2010. godine, dok su bar i novi restoran otvoreni 2. septembra 2010. godine. Spratovi deveti - trinaesti su prodati na aukciji 12. juna 2007. godine od strane uprave Penzijskog fonda Australijskoj firmi Terra Australis za € 2,120,000. Kompanija se nada da će oblakoderu Nebotičnik vratiti nekadašnju slavu. [8]
Arhitektura
urediZgradu Nebotičnik, prvobitno zamišljenu kao osmospratnu građevinu,[4] dizajnirao je Vladimir Šubic, uz pomoć Ladislava Kama, Ive Medveda (paviljon na terasi), Marjana Mušiča (tampieto (tampietto) na vrhu), Marjana Severa i Bojana Stupice (okov u kafiću).[9] Zgradu su ukrasili skulpturama Lojze Dolinara (ženska figura na bočnoj fasadi u visini šestog sprata), Borisa Kalina (reljef iznad glavnog ulaza) i Franca Goršea (četiri bronzane glave u glavnoj dvorani). [10] Dizajn je zasnovan na neoklasicističkom i art-deko stilu, a na gornjim spratovima je krunisan pilastrima. Dizajn prati klasičnu tripartitnu podelu visokih zgrada koju je stvorio američki arhitekta Luis Sulivan (Louis Sullivan) — sastavljena je od osnove dizajnirane za interakciju sa ulicom i pešacima, homogene osovine i vrha, na kome je cilindrična kolonada sa postavljenim stubom za zastavu, koji je dodat nakon dovršetka kule.[11] Fasada je isprekidana ravnomerno raspoređenim pravougaonim prozorima uokvirenim kamenom, naglašenim prizemljem i prvim spratom, kao i polukružnim prozorima u kafiću na jedanaestoj etaži.
Ulaz u prizemlju vodi u predvorje obloženo Karstnim mermerom. Gornjim spratovima se pristupa liftom ili spiralnim stepeništem u središtu zgrade.[12] Dva lifta su brza i vode posetioce kafića na gornjim spratovima, dok je treći sporiji i vodi do stambenih nivoa. Stepenište se završava na desetom spratu.
Fasadu krasi skulptura žene visine 4 metra, rad slovenačkog vajara Lojzea Dolinara. Skulpture u loži dizajnirao je slovenački vajar France Gorše.[11] Zapadno od zgrade Nebotičnika je šestospratna stambena građevina, koju je projektovao isti arhitekta.
Konstrukcija
urediIzgradnja zgrade Nebotičnika po narudžbi Zavoda za penzije bila je kontroverzna. Pošto je bila prva zgrada koja je nadmašila baroknu siluetu gradskih zvonika,[11] neki Ljubljančani bojali su se da će to pokvariti obris horizonta, i zgradu su nazvali "nakaza". Zgrada je na mestu srednjovekovnog manastira, a dok su pripremali njen temelj, izvođači radova su naišli na bunar iz 13. veka. Jedan stih Otona Župančiča upisan je u kamen temeljac na početku njegove izgradnje 1931. godine.[5] Statičke proračune uradio je inženjer Stanko Dimnik, koji je ujedno bio i odgovorni inženjer.[13][14] Radove je vodio glavni graditelj Ivan Bricelj, direktor Ljubljanskog građevinskog preduzeća.[15]
Zgrada je izgrađena od armiranog betona i sadrži mnoge tehnološke elemente koji su u to vreme bili inovativni. Ima centralno grejanje pomoću automatskih gorionika na lož ulje, a voda se dovodi do gornjih sedam spratova automatskim pumpama. Kafić ima ventilaciju pod pritiskom, a topla voda se dovodi iz podruma.[6]
Najstroži japanski anti-semizmički kriterijumi primenjeni su tokom projektovanja zgrade, pa je ona postavljena na 16 stubova od kojih se svaki proteže 18 metara duboko u zemljište. Zbog toga je zgrada Nebotičnika jedna od najsigurnijih protiv zemljotresa u Ljubljani.
Vidi još
urediReference
uredi- ^ Steves, Rick, & Cameron Hewitt. 2015. Rick Steves Eastern Europe. Berkeley, CA: Avalon Travel.
- ^ Stopar, Ivan, & Damjan Prelovšek. 1992. Walks in Old Ljubljana: A Guide to Its Culture and History. Ljubljana: Marketing 013 ZTP, p. 180.
- ^ Rogers, Tony. 2013. Conferences and Conventions: A Global Industry. New York: Routledge, p. 220.
- ^ a b „Hotel-Mons.com - Architects”. Pristupljeno 1. 1. 2008.[mrtva veza].
- ^ a b Bukovec, Alja (April—May 2011). „Nebotičnik” (PDF). Adria Airways In-Flight Magazine (na jeziku: Slovenian i engleski): 80—87. ISSN 1318-0789. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum:
|date=
(pomoć)[mrtva veza] - ^ a b Ifko, Sonja (1995), „Recent Slovenian Architecture”. Arhivirano iz originala 30. 12. 2007. g. Pristupljeno 3. 12. 2007., University of Ljubljana, pp. 13..
- ^ „Ljubljana.si - Skyscraper”. Arhivirano iz originala 06. 06. 2008. g. Pristupljeno 3. 12. 2007...
- ^ "„Australian Slovenian Buys Top Floors of Ljubljana Landmark”. Pristupljeno 1. 1. 2008." Chamber of Commerce and Industry of Slovenia..
- ^ „Vrh ljubljanskega Nebotičnika spet v starem sijaju”. Mojdom.Dnevnik.si. 24. 9. 2010. Arhivirano iz originala 18. 04. 2013. g. Pristupljeno 31. 03. 2020.
- ^ Grgič, Jožica (27. 7. 2010). „Fantastičen pogled na vse strani mesta” [A Fantastic Look on All Sides of the City] (PDF). Delo (na jeziku: Slovenian). str. 18. Arhivirano iz originala (PDF) 4. 3. 2016. g.
- ^ a b v „Slovenia.info - Architectural heritage - Ljubljana, Nebotičnik Skyscraper”. Pristupljeno 24. 12. 2007...
- ^ „world66.com - Ljubljana Sights”. Arhivirano iz originala 03. 03. 2016. g. Pristupljeno 3. 12. 2007. mentions staircase. Nebotičnik Stairway on Flickr..
- ^ Šubic, Vladimir. Mladinska knjiga. 1999. str. 163. ISBN 9788611153643.
- ^ Mušič, Marjan (1925—1991 (printed ed.). 2009 (electronic ed.)). „Šubic Vladimir”. Slovenski biografski leksikon (na jeziku: Slovenian). ISBN 978-961-268-001-5. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum:
|date=
(pomoć)[mrtva veza] - ^ Gerlica, Slavko (1993). „60 let odprtja letališča v Polju” [60 Years from the Opening of the Airport in Polje]. Naša skupnost (na jeziku: Slovenian). 34 (7). Ljubljana.