Neda Spasojević (Beograd, 16. april 1941Beograd, 16. jul 1981) bila je srpska glumica.

Neda Spasojević
Na poštanskoj marki iz 2009. godine
Lični podaci
Datum rođenja(1941-04-16)16. april 1941.
Mesto rođenjaBeograd, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti16. jul 1981.(1981-07-16) (40 god.)
Mesto smrtiBeograd, SFR Jugoslavija
Državljanstvojugoslovensko
ObrazovanjeAkademiji za pozorišnu umetnost u Beogradu
Porodica
SupružniciBane Minić
DecaIsidora Minić
RoditeljiMilorad i Jelena Spasojević
Rad
Aktivni period19611981.
Bitne ulogeKad budem mrtav i beo (kao Lilica), Tragovi crne devojke (kao Slavica), Valter brani Sarajevo (kao Mirna)
Veza do IMDb-a

Biografija uredi

Rođena u Beogradu 16. aprila 1941. godine. Njen otac je bio pozorišni i filmski glumac, Milorad Spasojević, a majka Jelena pozorišna krojačica. Često je sa ocem putovala po raznim pozorištima. Umrla je od raka, 16. jula 1981. godine, u Beogradu. Bila je udata za slikara Baneta Minića, sa kojim ima ćerku glumicu Isidoru Minić.[1]

Karijera uredi

Godine 1960. polaže prijemni ispit na Akademiji za pozorišnu umetnost u Beogradu, ali je ne primaju. Tada ju je otac pitao: „Hoćeš da budeš glumica? Dođi u Titograd, i budi glumica!“. Odlazi u Titograd i prvi put na scenu stupa 23. marta 1961. godine kao Dijana sirota Diklica. Jednu sezonu igra u zrenjaninskom Narodnom pozorištu. Ponovo polaže prijemni u Beogradu 1962. godine, i primaju je. Diplomirala je 1966. u klasi profesora Mate Miloševića, sa ulogom Kleopatre. Odustaje od ideje da ode u Mostar, pošto je stipendija Ateljea 212 vezuje za Beograd.[2]

Prvi put na filmu u „Izdajnik“ kod Kokana Rakonjca, kasnije će igrati u još petnaestak njegovih filmova. Od polovine šezdesetih godina jedna je od najmarkantnijih lica jugoslovenskog glumišta; snima i po nekoliko drama godišnje.

Nagrade uredi

Nagrada u Puli za debitantsku ulogu u filmu „Vreme ljubavi“. Izjavljuje: „Iako mi se rad na filmu dopada, u pozorištu se osećam sigurnije“. Odgovor na Novinarski upitnik: „Ambicija: Nemam je, ali sam vrlo ambiciozna; vaš dramski autor: Čehov; pesma koju najviše pevate: posle kiše dolazi sunce“. Za ulogu u televizijskoj drami „Gospodin Foka“ dobija zlatnu Nimfu na festivalu u Monte Karlu, 1969. godine. Te iste godine za ulogu Elektre dobija nagradu publike i nagradu tribine mladih. Za ulogu Elektre, piše kritičar: „Njena Elektra bila je divlje stvorenje, zaslepljeno mržnjom i izbezumljenom željom za osvetom, stvorenje koje je došlo iz onog vremena iz koga su veliki tragičari civilizovane i uglađene Atine uzimali građu za svoje drame“[3]

Filmografija uredi

God. Naziv Uloga
1960-e
1964. Izdajnik
1965. Provereno, nema mina devojka u koloni
1965. Reci da sam lažov
1966. Vreme ljubavi
1966. Rapsodija u crnom
1967. Volite se ljudi Mila
1967. Sedam Hamleta Ofelija
1967. Oči pune zvezda
1967. Jutro Marklena
1967. Visočka hronika Margareta
1967. Skver
1967. Kad budem mrtav i beo Lilica
1967. Materijalno obezbeđenje u pravom smislu te reči Maca
1967. Ljubavni je ceo svet Slavka
1967. Kafanica na uglu Teresa, kasirka
1967. Euridika
1968. Samci (TV serija) samica
1968. Ima ljubavi, nema ljubavi
1968. Bekstvo Serafima
1969. Sramno leto
1969. Nedozvani
1969. Samci 2
1969. Došljaci
1969. Događaj Šumareva žena
1969. Jahači put mora Katlin
1969. Snaha Mini
1969. Obično veče
1969. Hajde da rastemo
1969. Gospodin foka Samica
1969. Darovi moje rođake Marije Marija
1970-e
1970. Udovištvo gospođe Holrojd matičarka
1970. Li Harvi Osvald
1971. Žeđ Budina sestra
1971. Makedonski deo pakla Neda
1971. Pesnikova pisma
1972. Selo bez seljaka
1972. Tragovi crne devojke Slavica
1972. Savonarola i njegovi prijatelji
1972. Valter brani Sarajevo Mirna
1972. Zločin i kazna
1972. Zasluge
1972. Petak veče
1972. Nesporazum Marija
1973. Suđenje Bertoldu Brehtu
1973. Milojeva smrt Marija
1974. Valter brani Sarajevo (serija) Mirna/Mirka
1974. Rekvijem za teškaša Keri
1974. Strah Mulato
1975. Kičma
1975. Odbornici Džemila
1975. U vremenu rasta
1975. Ljubičice Draginja
1975. Farma Dženi
1976. U banji jednog dana Marija
1978. Miris zemlje Magda
1978. Dvoboj za južnu prugu monahinja
1974. Maska generalica
1979. Jovana Lukina
1979. Osma ofanziva Ruža Starčević
1980-e
1980. Izgubljeni zavičaj Mada
1981. Banović Strahinja ludakinja
1981. Vrele kapi Miličina majka
1981. Smrt pukovnika Kuzmanovića Marija, Jelenina ćerka

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi