Novorževski rejon

Општински рејон у Псковској области Русије

Novorževski rejon (rus. Новоржевский район) administrativno-teritorijalna je jedinica drugog nivoa i opštinski rejon smešten u centralnom delu Pskovske oblasti, odnosno na krajnjem zapadu evropskog dela Ruske Federacije.

Novorževski rejon
Novorževskiй raйon
{{{caption2}}}
Položaj
Država Rusija
Federalni okrugSeverozapadni
Administrativni subjektPskovska oblast
Admin. centarNovoržev
Statusopštinski rejon
Osnivanje1. avgust 1927.
Površina1.682 km2
Stanovništvo2016.
 — broj st.8.471
 — gustina st.5,04 st./km2
Vremenska zonaUTC+3
Registarske tablice60
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Administrativni centar rejona je grad Novoržev. Prema procenama nacionalne statističke službe Rusije za 2016, na teritoriji rejona je živelo 8.471 stanovnika, što je činilo svega 1,31% od ukupne oblasne populacije, u proseku oko 5,04 st/km².

Geografija uredi

Novorževski rejon smešten je u centralnom delu Pskovske oblasti. Obuhvata teritoriju površine 1.682 km², i po tom parametru nalazi se na 16. mestu među 24 rejona u oblasti. Graniči se sa Porhovskim i Dedovičkim rejonom na severu i severoistoku, sa Bežaničkim rejonom na istoku i Opočkim na jugu. Na zapadu je Puškinogorski, a na severozapadu Ostrovski rejon. Rejonska teritorija je blago izdužena u smeru sever-jug u dužini od oko 75 kilometara, dok je širina u smeru zapad-istok oko 30 kilometara.

U reljefu Novorževskog rejona izdvajaju se tri celine. Na krajnjem severu rejona nalaze se južni obronci blago zatalasanog morenskog Sudomskog pobrđa. To je brdski kraj sa nadmorskim visinama između 70 metara u južnom, i do 284 metra (brdo Dušiliha) u severnom delu. Celo područje je jako raščlanjeno, a nevelika brda međusobno su razdvojena manjim rečnim dolinama i ujezerenim i zamočvarenim depresijama. Idući ka juga nadmorska visina postepeno opada, i u centralnom delu rejona kojim dominira reka Sorot — desna pritoka Velikaje čijem slivu pripada celokupna rejonska teritorija — i kreće se u vrednostima između 65 i 100 metara. To izrazito nizijsko područje označeno kao Sorotska nizija, aluvijalna ravnica koja predstavlja sponu između velike Pskovske nizije na zapadu i Priiljmenjske nizije na istoku. Reljef na jugu rejona ponovo poprima brdski karakter, i u tom delu rejona nalazi se Bežaničko pobrđe u kojem nadmorske visine postepeno rastu idući u smeru juga (od 75 do 328 metara). Tu se nalazi najviša tačka rejona, brdo Stepuliha sa visinom od 328 metara (severoistočno od izvorišta reke Verže). Oko 9% rejonske teritorije zauzimaju zamočvarena područja, posebno u centralnim delovima rejona.

Celokupna rejonska teritorija nalazi se u slivnom području reke Velikaje, odnosno u basenu reke Narve i Baltičkog mora. Najvažniji vodotok je desna pritoka Velikaje, reka Sorot sa svojom pritokom Ljstom.[1] Pored Sorota koji je najvažniji vodotok u rejonu, krajnji severni deo rejona nalazi se u basenu reke Čerjohe. Reka Sorot preseca rejonsku teritoriju u smeru istok-zapad u dužini od oko 66 kilometara (od ukupno 80 kilometara toka). najvažnija pritoka Sorota na teritoriji rejona je reka Ljsta. Na teritoriji rejona nalaze se brojna manja jezera ledničkog porekla. Najveće je Posadnikovsko jezero sa površinom od 3,8 km².

Istorija uredi

Novorževski rejon zvanično je uspostavljen 1. avgusta 1927. godine kao administrativna jedinica u sastavu Pskovskog okruga tadašnje Lenjingradske oblasti. Odlukom Prezidijuma Vrhovnog sovjeta Sovjetskog Saveza od 22. avgusta 1944. rejon je administrativno priključen novoosnovanoj Pskovskoj oblasti.

Demografija i administrativna podela uredi

Prema podacima sa popisa stanovništva iz 2010. na teritoriji rejona je živelo ukupno 9.334 stanovnika,[2] dok je prema proceni iz 2016. tu živelo 8.471 stanovnika, ili u proseku 5,04 st/km².[3] Po broju stanovnika Novorževski rejon se nalazi na 20. mestu u oblasti sa ukupnim udelom u oblasnoj populaciji od 1,31%. U administrativnom centru rejona gradu Novorževu živi 3.358 stanovnika (što je oko 40%), dok većina populacije živi u seoskim sredinama.

Kretanje broja stanovnika
1959. 1970. 1979. 1989. 2002. 2010. 2016.
29.357 22.627 18.256 15.854[4] 12.217[5] 9.334[2] 8.471*

Napomena:* Prema proceni nacionalne statističke službe.

Prema podacima sa popisa iz 2010. na području rejona registrovano je ukupno 437 sela (od kojih je njih 132 bilo bez stanovnika, a u 158 sela živelo je manje od 5 stanovnika) međusobno podeljenih u 4 trećestepene opštine (jednu gradsku i tri seoske). Jedino gradsko naselje u rejonu je grad Novoržev, koji se nalazi na oko 144 kilometra jugoistočno od administrativnog centra oblasti Pskova.

Privreda i saobraćaj uredi

Najvažnija privredna delatnost na tlu rejona je poljoprivreda, a naročito su razvijeni mesno i mlečno stočarstvo i uzgoj žitarica, lana i krmnog bilja.

Preko teritorije rejona prolazi deonica autoputa Pskov—Velikije Luki.

Vidi još uredi

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi

57° 01′ 00″ N 29° 19′ 00″ E / 57.01667° S; 29.31667° I / 57.01667; 29.31667