Novo Selo (Bijeljina)
Novo Selo je naseljeno mjesto u gradu Bijeljina, Republika Srpska, BiH. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 122 stanovnika.
Novo Selo | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Republika Srpska |
Grad | Bijeljina |
Stanovništvo | |
— 2013. | 122 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 46′ S; 19° 15′ I / 44.77° S; 19.25° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 055 |
Ovde se nalazi Vanekov mlin.
Geografija
urediOvaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Istorija
urediDeceniju nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine protestanstske Dunavske Švabe iz Banata osnovale su Francjozefsfeld (njem. Franzjosefsfeld) 1886. godine kod Bijeljine. Zemaljska vlada je pozitivno gledala na ove farmere i davala im je poreske koncesije; 1890. godine usvojen je poseban zakon o „agrarnim kolonijama”, kojim je po porodici nuđeno 20 hektara, bez troškova zakupa prve tri godine i niska hipoteka koja bi istekla nakon 10 godina, ako bi uzeli bosanskohercegovačko državljanstvo.[1]
Kolonisti su naselje nazvali po caru Francu Jozefu. Nakon Prvog svjetskog rata, sada u sastavu novoosnovane države Južnih Slovena, selo je zvanično preimenovano u Petrovo Polje, a nakon invazije na Jugoslaviju 1941. preimenovano je u Šenborn (njem. Schönborn). Kolonisti su uveli savremene poljoprivredne metode i bili su veoma uspješni i prosperitetni. Zbog toga je selo postalo druga po veličini njemačka zajednica u Bosni i Hercegovini, poslije Vindtorsta (njem. Windthorst). U naselju je 1931. godine živjelo 1.130 Dunavskih Švaba, a 1942. broj se popeo na 1.600.[2]
Usled pogoršanja unutrašnje sigurnosti tokom Drugog svjetskog rata, nacisti su odlučili da evakuišu folksdojčere iz BiH, a sporazum o tome je potpisan 30. septembra 1942. sa vlastima NDH.[3] Selo je ponovo naseljeno nakon 1945. godine novim stanovnicima Srpske nacionalnosti, dok su komunističke vlasti uništile ili prikrile sve dokaze njemačke istorije ili kulturnog nasljeđa.
Stanovništvo
urediU naselju je 1942. živjelo 1.500 stanovnika Nijemaca koji su po naredbi njemačke komande iseljeni u Poljsku.
Nacionalnost[4] | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. |
Srbi | 32 | 55 | 101 | 201 |
Muslimani | 56 | 23 | 59 | 70 |
Jugosloveni | 28 | 51 | 1 | 45 |
Hrvati | 6 | 18 | 20 | |
Albanci | 3 | 9 | ||
Mađari | 3 | |||
Makedonci | 1 | |||
ostali i nepoznato | 6 | 1 | 15 | 2 |
Ukupno | 122 | 137 | 200 | 347 |
Demografija[4] | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1948. | 190 | |
1953. | 425 | |
1961. | 347 | |
1971. | 200 | |
1981. | 137 | |
1991. | 122 |
Reference
uredi- ^ Noel Malclom, Bosnia: A Short History (1994), pp.142-143.
- ^ http://www.genealogienetz.de/reg/ESE/vl_bosn_ak.html#franzjosefsfeld
- ^ Valdis O. Lumans, Himmler's Auxiliaries: The Volksdeutsche Mittelstelle and the German Minorities of Europe, 1939-1945 (1993)
- ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.