Odbojka na Letnjim olimpijskim igrama

Odbojka se na Olimpijskim igrama prvi put pojavila u službenom programu na Olimpijskim igrama u Tokiju 1964. godine i to istovremeno u muškoj i ženskoj konkurenciji. Iako je bilo planirano da odbojka bude demonstracioni sport na Olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952. godine, promocija je ipak otkazana. U Tokiju 1964. Sovjeti su prikazali najbolju igru i osvojili zlatnu medalju, dok je u ženskoj konkurenciji Japan pobedio Sovjetski Savez.[1] Kao najuspešnija reprezentacija tokom istorije kod odbojkaša se istakla Rusija sa ukupno 10 medalja, od čega četiri zlatne. S druge strane, Ruskinje su takođe najuspešnije sa osam medalja. Na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine u program je uključena i odbojka na pesku, za muškarce i za žene.

Muškarci uredi

Osvajači medalja uredi

Godina Domaćin Finale Meč za treće mesto
Zlato Rezultat Srebro Bronza Rezultat Četvrto mesto
1964.
detalji
 
Tokio
  SSSR Berg. sistem   Čehoslovačka   Japan Berg. sistem   Rumunija
1968.
detalji
 
Meksiko siti
  SSSR Berg. sistem   Japan   Čehoslovačka Berg. sistem   Istočna Nemačka
1972.
detalji
 
Minhen
  Japan 3:1   Istočna Nemačka   SSSR 3:0   Bugarska
1976.
detalji
 
Montreal
  Poljska 3:2   SSSR   Kuba 3:0   Japan
1980.
detalji
 
Moskva
  SSSR 3:1   Bugarska   Rumunija 3:1   Poljska
1984.
detalji
 
Los Anđeles
  Sjedinjene Države 3:0   Brazil   Italija 3:0   Kanada
1988.
detalji
 
Seul
  Sjedinjene Države 3:1   SSSR   Argentina 3:2   Brazil
1992.
detalji
 
Barselona
  Brazil 3:0   Holandija   Sjedinjene Države 3:1   Kuba
1996.
detalji
 
Atlanta
  Holandija 3:2   Italija   Jugoslavija 3:1   Rusija
2000.
detalji
 
Sidnej
  Jugoslavija 3:0   Rusija   Italija 3:0   Argentina
2004.
detalji
 
Atina
  Brazil 3:1   Italija   Rusija 3:0   Sjedinjene Države
2008.
detalji
 
Peking
  Sjedinjene Države 3:1   Brazil   Rusija 3:0   Italija
2012.
detalji
 
London
  Rusija 3:2   Brazil   Italija 3:1   Bugarska
2016.
detalji
 
Rio de Žaneiro
  Brazil 3:0   Italija   Sjedinjene Države 3:2   Rusija
2020.
detalji
 
Tokio

Bilans medalja uredi

Stanje nakon Olimpijskih igara 2016.

Država        
  Rusija 4 3 3 10
  Brazil 3 3 0 6
  Sjedinjene Države 3 0 2 5
  Japan 1 1 1 3
  Holandija 1 1 0 2
  Jugoslavija 1 0 1 2
  Poljska 1 0 0 1
  Italija 0 3 3 6
  Čehoslovačka 0 1 1 2
  Bugarska 0 1 0 1
  Istočna Nemačka 0 1 0 1
  Argentina 0 0 1 1
  Kuba 0 0 1 1
  Rumunija 0 0 1 1
Ukupno 14 14 14 42

Žene uredi

Osvajačice medalja uredi

Godina Domaćin Finale Meč za treće mesto
Zlato Rezultat Srebro Bronza Rezultat Četvrto mesto
1964.
detalji
 
Tokio
  Japan Berg. sistem   SSSR   Poljska Berg. sistem   Rumunija
1968.
detalji
 
Meksiko siti
  SSSR Berg. sistem   Japan   Poljska Berg. sistem   Peru
1972.
detalji
 
Minhen
  SSSR 3:2   Japan   Severna Koreja 3:0   Južna Koreja
1976.
detalji
 
Montreal
  Japan 3:0   SSSR   Južna Koreja 3:1   Mađarska
1980.
detalji
 
Moskva
  SSSR 3:1   Istočna Nemačka   Bugarska 3:2   Mađarska
1984.
detalji
 
Los Anđeles
  Kina 3:0   Sjedinjene Države   Japan 3:1   Peru
1988.
detalji
 
Seul
  SSSR 3:2   Peru   Kina 3:0   Japan
1992.
detalji
 
Barselona
  Kuba 3:1   Ujedinjeni tim na olimpijskim igrama   Sjedinjene Države 3:0   Brazil
1996.
detalji
 
Atlanta
  Kuba 3:1   Kina   Brazil 3:2   Rusija
2000.
detalji
 
Sidnej
  Kuba 3:2   Rusija   Brazil 3:0   Sjedinjene Države
2004.
detalji
 
Atina
  Kina 3:2   Rusija   Kuba 3:1   Brazil
2008.
detalji
 
Peking
  Brazil 3:1   Sjedinjene Države   Kina 3:1   Kuba
2012.
detalji
 
London
  Brazil 3:1   Sjedinjene Države   Japan 3:0   Južna Koreja
2016.
detalji
 
Rio de Žaneiro
  Kina 3:1   Srbija   Sjedinjene Države 3:1   Holandija
2020.
detalji
 
Tokio

Bilans medalja uredi

Stanje nakon Olimpijskih igara 2016.

Država        
  Rusija 4 4 0 8
  Kina 3 1 2 6
  Kuba 3 0 1 4
  Japan 2 2 2 6
  Brazil 2 0 2 4
  Sjedinjene Države 0 3 2 5
  Istočna Nemačka 0 1 0 1
  Peru 0 1 0 1
  Srbija 0 1 0 1
  Ujedinjeni tim na olimpijskim igrama 0 1 0 1
  Poljska 0 0 2 2
  Bugarska 0 0 1 1
  Južna Koreja 0 0 1 1
  Severna Koreja 0 0 1 1
Ukupno 14 14 14 42

Srbija na olimpijskim igrama uredi

Muška seniorska reprezentacija Srbije do sada (2019) je učestvovala šest puta na najvažnijem sportskom takmičenju. Debitovala je 1980. u Moskvi, kada je osvojila šesto mesto. Najveći uspeh je zlatna medalja u Sidneju 2000, kao i bronza 1996. u Atlanti. Pored dve medalje, osvojena su peta mesta, 2004. u Atinu i 2008. u Pekingu, pored devete pozicije u Londonu 2012.

Ženska selekcija Srbija igrala je tri puta, a najbolji rezultat je srebrna medalja na Olimpijskim igrama u Riju, koje su održane 2016. U London je osvojeno 11. mesto, a u Pekingu 2008. peto.

 
Olimpijske igre 2012. u Londonu

Odbojkaška pravila uredi

Ekipa mora iz najviše tri dodira da prebaci loptu na protivničku stranu terena, ali jedan igrač ne sme dva puta zaredom da dodirne loptu. Osim u slučaju, ako je prethodno blokirao protivnika, tada su dozvoljena četiri dodira (blok i još tri odigravanja). Odbojka se igra na terenu dimenzija 18 sa 9 metara, a na sredini terena nalazi se mreža, koja u zavisnosti od pola, može da bude 243 cm za muškarce i 224 cm za žene. Na udaljenosti tri metra od mreže, nalazi se linija tri metra, koja deli igrače na mreži i igrače iza linije tri metra.

Jako je bitno i pravilo pecanja, koje se menjalo tokom godina. Danas se greškom smatra ako bilo kojim delom tela dodirnete mrežu.

Pravilo rotacije uredi

Najvažnije pravilo koje važi u odbojci je pravilo rotacije. Igrači koji se nalaze na terenu moraju da se rotiraju u smeru kazaljke na satu, ali samo posle osvojenog poena.

Jako je važno da tim u svakom trenutku zna ko bi trebalo da servira. Ukoliko pogrešan igrač servira, ekipa automatski gubi poen ili poene, ako je greška ustanovljena kasnije. Ako igrač pre protivničkog servisa napravi promenu u polju, svira se pogrešna postava. Naravno, igrači iz druge linije i igrači na mreži ne mogu da menjaju pozicije. Pravilo rotacije takođe može da približi zašto tehničar povremeno izgleda kao da se krije iza saigrača.

Posle Olimpijskih igara u Atlanti 1996, a od Olimpijskih igara u Sidneju 2000. uvedeno je pravilo da se igraju tri seta do 25 poena uz peti set, poznatiji kao taj – brejk, koji se igra do 15. Prema nekadašnjim pravilima poen je mogla da osvoji samo ekipa koja je servirala.

Libero uredi

Olimpijske igre u Australiji 2000. donele su još jednu promenu. Reprezentacije su mogle po prvi put da koriste libera, igrača za drugu liniju. Pravila propisuju da on ima ograničenje i da može samo da igra u odbrani i na prijemu servisa. Nije mu dozvoljeno da skače u bloku, osvaja poene i servira.

 
Odbojkaški teren

Zanimljivosti uredi

Zanimljivo je da pored odbojke na pesku, postoji šansa da još jedan vid ovog sporta dobije olimpijsku verziju. Na Zimskim olimpijskim igrama 2018. u Pjončangu, napravljena je promocija odbojke na snegu. Jedan od promotera, bio je i Vladimir Grbić, proslavljeni srpski odbojkaš.

Jedan od najboljih poteza Olimpijskih igara u Sidneju 2000, dogodio se u finalnoj utakmici između Jugoslavije i Rusije. Vladimir Grbić je posle servisa Romana Jakovljeva preskočio reklame, vratio loptu u igru i u nastavku akcije blokom zaustavio Jakovljeva.[2]

Reference uredi

  1. ^ „Volleyball at the 1964 Tokyo Summer Games”. Olympics at Sports-Reference.com (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 17. 04. 2020. g. Pristupljeno 12. 12. 2019. 
  2. ^ Slepčević, Petar. „DA LI SE SEĆATE? Potez Vanje Grbića koji je najavio olimpijsko zlato u Sidneju /VIDEO/”. Blic.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 12. 12. 2019. 

Spoljašnje veze uredi