Odri Hepbern (engl. Audrey Hepburn; Brisel, 4. maj 1929Tolokenaz, 20. januar 1993) je bila britanska[a] glumica i model. Njeno puno ime bilo je Eda Ketlin Van Hemstra Hepbern-Ruston.

Odri Hepbern
Odri Hepbern, 1956.
Lični podaci
Puno imeOdri Katlin Raston
Druga imenaEda van Hemstra
Datum rođenja(1929-05-04)4. maj 1929.
Mesto rođenjaBrisel, Belgija
Datum smrti20. januar 1993.(1993-01-20) (63 god.)
Mesto smrtiTolokenaz, Švajcarska
Visina1,70 m
Porodica
SupružnikMel Ferer (1954—1968)
Andrea Doti (1969—1982)
PartnerRobert Volders (1980—1993)
DecaŠon Hepbern Ferer
Luka Doti

Potpis
Veza do IMDb-a

Biografija uredi

 
Hepbern sa prvim suprugom Melom Fererom na snimanju filma Rat i mir (1956)
 
Ronald Regan, Odri Hepbern i Robert Volders (1981)

Rođena je kao Odri Katlin Raston (engl. Audrey Kathleen Ruston) u Briselu od oca Džozefa Entonija Rastona, irskog bankara i majke baronese Ele van Hemstra, pripadnice holandske aristokratije čiji su preci bili francuski i engleski kraljevi. Njen otac je tek kasnije dodao prezime Hepbern. Imala je dva polubrata iz majčinog prvog braka sa holandskim plemićem. Pohađala je privatne škole u Engleskoj i Holandiji. Roditelji su joj se razveli 1935. godine, a ona nastavlja da živi sa majkom u Arnemu (Holandija). Kada je započela Nemačka invazija na Holandiju u Drugom svetskom ratu, ona odlučuje da koristi ime Eda fan Hemstra, jer je njeno staro ime zvučalo suviše engleski.

Tokom holandske gladi u toku zime 1944. godine, Nemci su zaplenili od Holanđana ograničene količine hrane. Bez grejanja i hrane, ljudi su umirali od gladi i hladnoće. Zbog neuhranjenosti, Odri je ozbiljno obolela. Ostajala je u krevetu i čitala knjige, da ne bi razmišljala o gladi, a kasnije je izvodila balet da bi sakupljala novac za pokret otpora.

Nakon rata se seli sa majkom u London (Engleska), gde je bila balerina, radila kao model i 1951. godine počinje da radi kao glumica. Glumom se počela baviti da bi majci pomogla oko troškova. Njena prva veća uloga je bila u filmu „The Secret People“, 1951. godine u kome je igrala balerinu. Kasnije igra u muzičkoj komediji na Brodveju koja se zvala „Gigi“. Za tu ulogu je nagrađena nagradom „Theatre World Award“. Posle toga 1953. godine igra sa Gregorijem Pekom u filmu Praznik u Rimu, za kog osvaja Oskara za najbolju glavnu glumicu. Nešto kasnije igra u predstavi Ondine, za koju je nagrađena nagradom Toni za najbolju glumicu. Nagradu je dobila posle nekoliko sedmica nakon Oskara, čime je potvrdila svoju glumu i kao filmska i kao pozorišna glumica.

Postavši velika holivudska zvezda, imala je priliku da igra sa poznatim glumcima kao što su: Fred Aster (Funny Face), Hemfri Bogart i Gari Kuper (Love In The Afternoon), Džordž Pepard (Doručak kod Tifanija), Keri Grent (Šarada), Reks Harison (Moja lepa gospođice), Piter O’Tul (Kako ukrasti milion) i Šon Koneri (Robin i Marian). Mnogi od ovih glumaca su joj postali prijatelji, Reks Harison je Odri zvao svojom najdražom glavnom glumcom. Keri Grent je jednom rekao „sve što želim za Božić je da snimim još jedan film sa Odri“, a sa Gregorijem Pekom je ostala prijateljica celog života. Nakon njene smrti, Pek je pred kamerama recitovao njenu omiljenu pesmu „Unending Love“ (Ljubav koja ne prestaje).

Privatni život uredi

Bila je pedesetih godina verena za Džejmsa Hensona, da bi se kasnije udala dva puta, za glumca Mela Ferera i italijanskog doktora Andrea Dotija. Iz braka sa Fererom ima sina Šona, dok iz braka sa Dotijem ima još jednog sina koji se zove Luka. Pre svoje smrti upoznala je Roberta Voldersa sa kojim je bila u vezi, iako se nikad nisu venčali.

Početkom devedesetih je otkrila da ima rak na slepom crevu. Operisala se u Los Anđelesu, ali joj to nije pomoglo. Preminula je 20. januara 1993. godine u Tolokenazu (Švajcarska). Ostala je zapamćena kao jedna od najlepših glumica koje su se pojavile na filmu.

"Videli smo kako mladiće stavljaju uza zid i pucaju, a oni bi zatvorili ulicu i onda je otvorili, a vi ste mogli opet da prođete... Nemojte zanemariti ništa strašno što čujete ili čitate o nacistima. Gore je nego što možete zamisliti."[3]

—Hepbern o nacističkoj okupaciji Holandije

Rad za UNICEF uredi

Nakon svog poslednjeg filma, postala je počasni ambasador UNICEF. Zbog svoga iskustva tokom Drugog svetskog rata, odlučila je da pomaže siromašnoj deci iz raznih zemalja sveta. Iako je radila za UNICEF i tokom pedesetih, sada se više posvetila tom radu i posećivala je siromašne zemlje u Africi i južnoj Aziji. Neumorno je radila za UNICEF sve do kraja života.

Nagrade uredi

Odri je jedna od retkih glumica koji su uspele da osvoje nagrade: Oskar, Gremi, Emi i Toni.

God. Nagrađena ili nominovana Dodeljuje nagrada film
1953. Nagrađena Oskar Najbolja glavna glumica Praznik u Rimu
1954. Nominovana Oskar Najbolja glavna glumica Sabrina
1959. Nominovana Oskar Najbolja glavna glumica Priča o kaluđerici
1961. Nominovana Oskar Najbolja glavna glumica Doručak kod Tifanija
1967. Nominovana Oskar Najbolja glavna glumica Sačekaj do mraka

Zanimljivosti uredi

  • Snimljen je biografski film o njoj, koji se zove The Audrey Hepburn Story.
  • Pošta SAD je 2003. godine izdala poštansku marku u njenu čast.

Odri Hepbern je i danas jako poznata i popularna, njena slava i njen kult su i danas jako prisutni u medijima. Govorila je engleski, francuski, italijanski, holandski i nemački jezik.

Filmografija uredi

Uloge Odri Hepbern
Godina
Srpski naziv
Izvorni naziv
Uloga
Napomena
1948. Nederlands in zeven lessen Stewardess
1951. Monte Carlo Baby Linda Farrel
1951. One Wild Oat Hotel receptioniste
1951. Laughter in Paradise Cigarette girl
1951. The Lavender Hill Mob Chiquita
1951. Young Wives' Tale Eve Lester
1952. Nous irons à Monte Carlo Melissa Walter
1952. The Secret People Nora Brentano
1953. Praznik u Rimu Roman Holiday Princess Ann
1954. Sabrina Sabrina Sabrina Fairchild
1956. Rat i mir War and Peace Natasha Rostov
1957. Smešno lice Funny Face Jo Stockton
1957. Ljubav po podne Love in the Afternoon Ariane Chavasse/Thin Girl
1959. Green Mansions Rima
1959. Priča o kaluđerici The Nun's Story Sister Luke (Gabrielle van der Mal)
1960. The Unforgiven Rachel Zachary
1961. Doručak kod Tifanija Breakfast at Tiffany's Holly Golightly
1961. The Children's Hour Karen Wright
1963. Šarada Charade Regina 'Reggie' Lampert
1964. Paris - When It Sizzles Gabrielle Simpson/Gaby
1964. Moja lepa gospođice My Fair Lady Eliza Doolittle
1966. Kako ukrasti milion How to Steal a Million Nicole Bonnet
1967. Two for the Road Joanna Wallace
1967. Sačekaj do mraka Wait Until Dark Susy Hendrix
1976. Robin i Merijen Robin and Marian Lady Marian
1979. Bloodline Elizabeth Roffe
1981. They All Laughed Angela Niotes
1987. Love Among Thieves Baroness Caroline DuLac
1989. Uvek Always Hap

Napomene uredi

  1. ^ Ona je imala isključivo britansko državljanstvo, jer u vreme njenog rođenja holandskim ženama nije bilo dozvoljeno da prenose državljanstvo svojoj deci. Holandsko pravo o državljanstvu se nije promenilo sve do 1985.[1] Dodatna referenca je njen izvod iz matične knjige rođenih u kojem se jasno vidi državljanstvo Britanije. Što se tiče njene baštine, ona je identifikovana kao polu-Holanđanka.[2] Njena majka je bila holandska plemkinja. Štaviše, provela je značajnu količinu svojih formativnih godina u Holandiji, a bila je u stanju da tečno govori holandski.

Reference uredi

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi