Oman

држава у западној Азији

Oman (arap. عُمان), ili zvanično Sultanat Oman (arap. سلطنة عُمان), je država u jugozapadnom delu Azije, na južnoj obali Arabijskog poluostrva.[4] Graniči se sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima na severozapadu, Saudijskom Arabijom na zapadu, i Jemenom na jugozapadu. Izlazi na Arabijsko more na jugu i istoku, i na Omanski zaliv na severoistoku. Glavni grad je Maskat.

Sultanat Oman
سلطنة عُمان (arapski)
Krilatica: nema
Himna: Поздрав султану
(arap. نشيد السلام السلطاني‎)
Položaj Omana
Glavni gradMaskat
Službeni jezikarapski[1]
Vladavina
 — SultanHajtam Bin Tarik Al Suad
 — Potpredsednik VladeFahad ibn Mahmud el Said
Istorija
NezavisnostOd Portugala
1650.
Geografija
Površina
 — ukupno309.550 km2(70)
 — voda (%)0
Stanovništvo
 — 2014.[2][3]4.018.000(129)
 — 2006.2.577.000
 — gustina12,98 st./km2
Ekonomija
ValutaOmanski rijal
 — stoti deo valute‍100 центи‍
Ostale informacije
Vremenska zonaUTC +4
Internet domen.om
Pozivni broj+968

Od 17. veka, Omanski sultanat je bio carstvo, koja se borila sa Portugalskim i Britanskim carstvom za uticaj u Persijskom zalivu i Indijskom okeanu. Na svom vrhuncu u 19. veku, uticaj ili kontrola Omana proširio se preko Ormuškog moreuza do današnjeg Irana i Pakistana, i sve do Zanzibara na jugu.[5] Kada je njegova moć opala u 20. veku, sultanat je došao pod uticaj Ujedinjenog Kraljevstva. Više od 300 godina, odnosi između dve imperije bili su zasnovani na obostranoj koristi. Velika Britanija je prepoznala geografsku važnost Omana kao trgovačkog čvorišta koje je obezbedilo njihove trgovačke puteve u Persijskom zalivu i Indijskom okeanu i zaštitilo njihovo carstvo na indijskom potkontinentu. Istorijski gledano, Maskat je bio glavna trgovačka luka u regionu Persijskog zaliva.

Sultan Kabus bin Said je bio nasledni vođa zemlje koja je apsolutna monarhija, od 1970. do svoje smrti 10. januara 2020. godine.[6] Prema pravilima za sukcesiju na sultanskom prestolu Omana, sultanov sin se obično najavljuje kao novi monarh. Sultan Kabus bin Said nije imao dece. Sultanska porodica je objavila da je Kabus bin Said u pismu imenovao svog rođaka Hajtama bin Tarika za svog naslednika, a porodica ga je potvrdila za novog sultana Omana.[7]

Geografija uredi

Položaj uredi

Države sa kojima se Oman graniči su: Saudijska Arabija, Jemen i Ujedinjeni Arapski Emirati. Omanu pripada i eksklava Musandam, odvojena od ostatka zemlje teritorijom UAE, koja zauzima strateški važan položaj na južnoj obali Ormuskog prolaza na ulazu u Persijski zaliv. Površina države iznosi 309.500 km².

Geologija i reljef uredi

Većinu zemlje zauzima ravna pustinja, a planinski lanci nalaze se duž obale na severu (najviši vrh zemlje, Šams, 2.980 m) i jugu.

Vode uredi

Flora i fauna uredi

U Omanu je uobičajena pojava pustinjskog rastinja i pustinjske trave. Vegetacija je bujnija u onim delovima Omana koji su izloženi većim padavinama kao što je mesto Dofar. U Omanu rastu kokosove palme, akacija i oleander. Al Hadžar planine predstavljaju udaljeni ekološki region Omana. Što se faune tiče, Oman nastanjuju životinjske vrste poput: leoparda, hijene, lisice, vuka, divokoze. Od ptica najčešće vrste su: orao, arapska jarebica, sup (lešinar), soko...

Klima uredi

Klima u Omanu se može okarakterisati kao pustinjsko-tropska. U unutrašnjosti zemlje je vrela i suva, u priobalju, vlažnost se povećava, ali temperature ostaju visoke.[8] Klimu Omana takođe karakterišu i veoma topla leta, sa malom količinom padavina tokom godine. Tokom leta maksimalna dnevna temperatura može dostići 40 °C i više stepeni celzijusa. Proleće i leto imaju nešto prijatniju klimu sa maksimalnom dnevnom temperaturom do 35 °C, dok tokom noći temperatura može dostići 22 °C. Tokom proleća i leta duva topao vetar šamal koji nekada može biti veoma jak i proizvesti peščane oluje. Padavine se uglavnom pojavljuju tokom zime i mogu biti praćenje grmljavinom.[9]

Administrativna podela uredi

Oman se administrativno deli na jedanaest pokrajina (muhafaza), koji se dalje sastoje iz ukupno 6 vilajeta:

 

Naziv Arapski naziv Glavni grad Površina
km²
Stanovništvo
popis 2003.
vilajeti
Regioni (mintaki)
1 Ed-Dahilija منطقة الداخلية Nizva 31 900 267 140 8
2 El-Batina منطقة الباطنة Sohar 12 500 653 505 13
3 El-Vusta المنطقة الوسطى Hajma 79 700 22 983 4
4 Eš-Šarkija المنطقة الشرقية Sur 36 800 313 761 11
5 Ed-Dahira منطقة الظاهرة Ibri 37 0001) 130 177 3
Guvernat (muhafaza)
6 Maskat محافظة مسقط Sib 3 500 632 073 6
7 Musandam محافظة مسندم Hasab 1 800 28 378 5
8 Dofar محافظة ظفار Salala 99 300 215 960 9
9 Burajmi محافظة البريمي Burajmi 7 0001) 76 838 3
Ukupno Oman سلطنة عمان Maskat 309 500 2 340 815 62
1)Guvernat Burajmi se izdvojio iz regiona Ad-Dahira 15. oktobra 2006. ukazom Sultana № 108[12].

Istorija uredi

Oman je vekovima bio važno trgovačko središte. Godine 1508. Portugalci su zauzeli glavnu luku, Maskat i držali je do dolaska Osmanlija 1659. Turci su isterani 1741. kad je Ahmed ibn Said osnovao sadašnju vladarsku dinastiju.

U početku 19. veka Oman je izrastao u značajnu regionalnu silu sa posedima u Beludžistanu i Zanzibaru. Od 1891. do 1971. bio je britanski protektorat. Godinu dana pre odlaska Britanaca današnji sultan je zbacio svog oca, Saida ibn Taimura, nakon čega je započeo modernizaciju zemlje, a 1996. i ograničenu demokratizaciju.

Stanovništvo uredi

Islam je najzastupljenija religija. Oman je jedina islamska zemlja u kojoj dominira ibadizam, islamska verska struja različita od sunitskog i šijitskog. Arapski odnosno njegov lokalni dijalekt je jezik većine stanovništva. Velik broj stanovnika su strani državljani na radu u industriji nafte. Oko 6 procenata je hrišćana i 5 procenata hinduista.

Privreda uredi

Omanska privreda zavisni od izvoza sirove nafte. Prihodi od prodaje nafte omogućili su izgradnju infrastrukture i poboljšanje socijalnog standarda nekada siromašne i zaostale zemlje. BDP je u 2007. bio 19.879 USD po glavi stanovnika, mereno po PPP-u.

Što se tiče poljoprivrede uzgajaju se urme, limun, duvan, pšenica i kukuruz.

Reference uredi

  1. ^ „Basic Statute of the State promulgated by Royal Decree 101/96”. MINISTRY OF JUSTICE AND LEGAL AFFAIRS. MINISTRY OF JUSTICE AND LEGAL AFFAIRS. Arhivirano iz originala 07. 07. 2020. g. Pristupljeno 25. 10. 2022. 
  2. ^ Nacionalna agencija za statistiku [1] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (30. maj 2014)
  3. ^ „Final Results of Census 2010” (PDF). National Center for Statistics & Information. Arhivirano iz originala (PDF) 18. 5. 2013. g. Pristupljeno 7. 1. 2012. 
  4. ^ „United Nations Statistics Division - Standard Country and Area Codes Classifications”. Arhivirano iz originala 08. 12. 2015. g. Pristupljeno 10. 04. 2014. 
  5. ^ Kharusi, N. S. (2012). „The ethnic label Zinjibari: Politics and language choice implications among Swahili speakers in Oman”. Ethnicities. 12 (3): 335—353. S2CID 145808915. doi:10.1177/1468796811432681. 
  6. ^ „Country Report: Oman”. BTI Project. 2016. Arhivirano iz originala 12. 3. 2020. g. Pristupljeno 19. 8. 2016. 
  7. ^ „Haitham bin Tariq sworn in as Oman's new sultan”. Al Jazeera. 12. 1. 2020. Arhivirano iz originala 11. 1. 2020. g. Pristupljeno 12. 1. 2020. 
  8. ^ „Geografija za gimnazije”. Pristupljeno 23. 01. 2018. 
  9. ^ „Climate of Oman”. www.weatheronline.co.uk. Pristupljeno 23. 01. 2018. 
  10. ^ „Seeb Climate Normals 1961-1990”. National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 19. 12. 2012. 
  11. ^ „Salalh Climate Normals”. National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 16. 1. 2013.  (HTTPS version Retrieved March 7, 2022)
  12. ^ ولاية السنينة - ويكيبيديا، الموسوعة الحرة

Spoljašnje veze uredi