Opština Malo Crniće

јединица локалне самоуправе Републике Србије

Malo Crniće je opština u Braničevskom okrugu u istočnoj Srbiji. Požarevac je udaljen 13 km, Petrovac na Mlavi 25, a Beograd 100.[2] Prema podacima sa poslednjeg popisa 2022. godine u opštini je živelo 8.986 stanovnika[1] (prema popisu iz 2011. bilo je 11.458 stanovnika).[3]

Opština Malo Crniće

Zgrada SO Malo Crniće
Grb opštine Malo Crniće
Grb
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Braničevski
Stanovništvo
Stanovništvo Pad 8.986 (2022)[1]
Geografske karakteristike
Površina 271 km2
Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Veb-sajt opstinamalocrnice.rs

Geografske odlike uredi

Opština Malo Crniće prostire se u dolini reke Mlave u plodonosnoj ravnici Stig. Po obodu opštine se nalaze brda, počeci Homoljskih planina. Nadmorska visina je između 89 i 350 metara. Ravničarski deo opštine zauzima 18.613 hektara (70%), a brežuljkasti deo 7.977 hektara (30%).

U opštini vlada umereno-kontinentalna klima. Prosek letnjih temperatura je 20,5°C, a zimskih 1,23°C.[4] Najviše kiše padne u maju i junu, a najmanje u septembru. Oko 90% voda teče prema reci Mlavi, a 10% prema Peku. U opštini postoje 2 jezera: Zaova i Zmajevac. Teritorija je slabo pošumljena tako da su udari vetra tipično jaki (košava).

Istorija uredi

Prvi pomen naselja ovog kraja nalazi se u turskom Braničevskom tefteru iz 1467.[5] U njemu su popisana sela: Salakovac, Gonje i Donje Crniće, Batuša, Kalište, Kula, Toponica, Kobilje i Malo Gradište (od onih naselja koja i danas postoje). Porodica Bajloni je 1869. ovde podigla Bajlonijev mlin (danas „Mlin Mlava“). Godine 1885-86. sagrađena je prva četvorogodišnja škola u ovom kraju.

Stanovništvo uredi

Stanovništvo Malog Crnića i okoline karakteriše negativan prirodni priraštaj, odliv stanovništva i demografsko pražnjenje.

Opština obuhvata 19 ruralnih naselja sa 11.458 stalna stanovnika od kojih se većina (85%) bavi poljoprivredom. Oko 6.000 ljudi iz ove opštine radi u Zapadnoj Evropi. U opštini rade 4 osnovne škole sa isturenim odeljenjima, i jedna predškolska ustanova.[6] Tu je i jedan dom zdravlja i 6 ambulanti. U Malom Crniću, postoji i Biblioteka "Srboljub Mitić",čiji koreni zalaze u daleku 1879 godinu, kada je u Malom Crniću osnovano provo čitalište pod nazivom "Družbena čitaonica", od strane češke pododice Bajloni.

U sedištu opštine Malo Crniće, istoimenom naselju, održava se godišnji Festival dramskih amatera sela Srbije - Fedras.

Opština prema popisu iz 2022. godine ima 8.986 stanovnika. U opštini živi 7.898 punoletnih stanovnika, a prosečna starost iznosi 48,99 godina (47,15 za muškarce i 50,89 za žene).[7]

Etnički sastav prema popisu iz 2022.‍[1]
Srbi
  
7.941 88,37%
Vlasi
  
251 2,79%
Romi
  
93 1,03%
Rumuni
  
30 0,33%
Makedonci
  
17 0,19%
Bugari
  
7 0,08%
Muslimani
  
7 0,08%
Jugosloveni
  
6 0,07%
Ostali
  
140 1,56%
Regionalno
  
11 0,12%
Neizjašnjeni
  
97 1,08%
Nepoznato
  
386 4,30%

Naseljena mesta uredi

 
Smoljinac, najveće naselje u opštini

Opština Malo Crniće se sastoji od 19 naselja. Najveća naselja u opštini su Smoljinac i Boževac koja jedina imaju preko 1.000 stanovnika, 6 naselja imaju između 500 i 1.000 stanovnika dok 11 imaju ispod 500 stanovnika (od toga dva ispod 100 stanovnika). Sedište opštine nalazi se u Malom Crniću.

Naselje Stanovništvo Promena (%)
Popis 2011.[3] Popis 2022.[7]
Aljudovo 124 87 -29,84%
Batuša 510 387 -24,12%
Boževac 1.390 1.136 -18,27%
Veliko Selo 401 275 -31,42%
Veliko Crniće 566 612 8,13%
Vrbnica 377 250 -33,69%
Zabrega 179 111 -37,99%
Kalište 421 318 -24,47%
Kobilje 727 473 -34,94%
Kravlji Do 283 212 -25,09%
Kula 653 441 -32,47%
Malo Gradište 278 246 -11,51%
Malo Crniće 724 624 -13,81%
Salakovac 693 613 -11,54%
Smoljinac 1.462 1.199 -17,99%
Toponica 820 624 -23,90%
Crljenac 838 607 -27,57%
Šapine 898 675 -24,83%
Šljivovac 114 96 -15,79%

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b v Nacionalna pripadnost, podaci po opštinama i gradovima (PDF). publikacije.stat.gov.rs. Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. Knjiga 1. Beograd: Republički zavod za statistiku. 2023. ISBN 978-86-6161-228-2. 
  2. ^ pp. 11 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. jul 2009), Pristupljeno 17. 4. 2013.
  3. ^ a b „Uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002. i 2011.” (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku. 2014. 
  4. ^ pp. 15.
  5. ^ pp. 14.
  6. ^ pp. 20.
  7. ^ a b Starost i pol, podaci po naseljima (PDF). publikacije.stat.gov.rs. Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. Knjiga 2. Beograd: Republički zavod za statistiku. 2023. ISBN 978-86-6161-230-5.