Opština Svrljig
Opština Svrljig je opština u Nišavskom okrugu u jugoistočnoj Srbiji. Centar opštine je grad Svrljig sa 7.553 stanovnika. Ovo je opština sa najnižom prosečnom zaradom po zaposlenom u 2005. godini po okruzima i opštinama u Republici Srbiji. Nalazi se na 167. mestu sa 6640 dinara.
Opština Svrljig | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Upravni okrug | Nišavski |
Sedište | Svrljig |
Stanovništvo | |
— 2022. | ![]() |
— gustina | 21,69/km2 |
Geografske karakteristike | |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Površina | 497 km2 |
![]() | |
Ostali podaci | |
Predsednik opštine | Jelena Trifunović (USS) |
Veb-sajt | www.svrljig.rs |
Prvi, relativno, pismeni trag o gradu Svrljigu nalazi se u 4. veku na naše ere, na putnoj karti Tabula Peuntingeriana. Godine 1297. Napisano je Svrljiško jevanđelje, koje je najstariji do sada pronađen spis u istočnoj Srbiji ( objavljen 1994. ). Opština Svrljig, sa svojim 38. Naselja i gradskim središtem, zauzima površinu od 497.000 m2, i pripada Niškom regionu. Omeđena je Svrljiškim planinama, a kroz sam grad Svrljig protiče reka Timok. Broji oko 17 000 stanovnika, od čega blizu 10.000 živi u Svrljigu. Poznati Svrljiški brendovi su daleko poznato Svrljiško jagnje, belmuž, i prirodni nektar meda. Na ovim prostorima može se čuti i zvuk pravih srpskih gajdi. U kraškim stenama ima dosta pećina, od kojih je najpoznatija 400 m duga Prekonoška pećina. Smatra se da je ovo nekad bila najlepša pećina Srbije, sa izuzetnim nakitom
Prema podacima sa poslednjeg popisa 2022. godine u opštini je živelo 10.781 stanovnik[1] (prema popisu iz 2011. bilo je 14.249 stanovnika).[2]
Naseljena mesta
urediOpština Svrljig se sastoji iz 39 naseljenih mesta od kojih je jedno gradsko, Svrljig. Najveće naseljeno mesto i sedište opštine je Svrljig. Od 38 sela, dva imaju preko 300 stanovnika (Drajinac i Prekonoga), dva između 200 i 300 (Niševac i Grbavče), 9 između 100 i 200, a 25 imaju manje od 100 stanovnika.
Naseljeno mesto | Broj stanovnika[3] | Promena (%) | |
---|---|---|---|
Popis 2011. | Popis 2022. | ||
Beloinje | 268 | 190 | -29,10% |
Burdimo | 289 | 131 | -54,67% |
Bučum | 76 | 34 | -55,26% |
Varoš | 94 | 48 | -48,94% |
Vlahovo | 107 | 61 | -42,99% |
Galibabinac | 220 | 89 | -59,55% |
Gojmanovac | 66 | 38 | -42,42% |
Grbavče | 417 | 238 | -42,93% |
Gulijan | 134 | 80 | -40,30% |
Guševac | 213 | 122 | -42,72% |
Davidovac | 133 | 57 | -57,14% |
Drajinac | 542 | 392 | -27,68% |
Đurinac | 189 | 135 | -28,57% |
Željevo | 52 | 37 | -28,85% |
Izvor | 439 | 183 | -58,31% |
Kopajkošara | 68 | 31 | -54,41% |
Labukovo | 70 | 19 | -72,86% |
Lalinac | 303 | 192 | -36,63% |
Lozan | 119 | 74 | -37,82% |
Lukovo | 161 | 64 | -60,25% |
Manojlica | 166 | 96 | -42,17% |
Merdželat | 109 | 85 | -22,02% |
Mečji Do | 29 | 8 | -72,41% |
Niševac | 416 | 287 | -31,01% |
Okolište | 92 | 39 | -57,61% |
Okruglica | 164 | 90 | -45,12% |
Palilula | 51 | 26 | -49,02% |
Periš | 125 | 59 | -52,80% |
Pirkovac | 26 | 19 | -26,92% |
Plužina | 255 | 157 | -38,43% |
Popšica | 111 | 54 | -51,35% |
Prekonoga | 465 | 382 | -17,85% |
Radmirovac | 132 | 75 | -43,18% |
Ribare | 232 | 191 | -17,67% |
Svrljig | 7.553 | 6.762 | -10,47% |
Slivje | 88 | 50 | -43,18% |
Tijovac | 73 | 31 | -57,53% |
Crnoljevica | 189 | 140 | -25,93% |
Šljivovik | 13 | 15 | +15,38% |
Opština Svrljig | 14.249 | 10.781 | -24,34% |
Demografija
uredi
![]() |
|
Opština Svrljig je prema poslednjem popisu iz 2022. godine imala 10.781 stanovnika što je za 3.468 manje (-24,34%) u odnosu na prethodni popis 2011. na kome je bilo 14.249 stanovnika.[3]
Prema popisu iz 2022. većinu stanovništva su činili Srbi koji čine 95,50% ukupnog stanovništva.
Reference
uredi- ^ a b v „Konačni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. (knjiga 1, nacionalna pripadnost opštine i gradovi)” (PDF). popis2022.stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 7. 2023.
- ^ „Uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002. i 2011.” (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku. 2014.
- ^ a b v „Uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, 2011. i 2022. godine”. popis2022.stat.gov.rs. Pristupljeno 13. 2. 2025.