Osojane (alb. Osojan) je naseljeno mesto u Srbiji, u opštini Istok. Administrativno pripada Kosovu i Metohiji, odnosno Pećkom upravnom okrugu. Prema popisu iz 2011. godine bilo je 65 stanovnika.[a]

Osojane
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaKosovo i Metohija
Upravni okrugPećki
OpštinaIstok
Stanovništvo
 — 2011.65
Geografske karakteristike
Koordinate42° 43′ 06″ S; 20° 33′ 38″ I / 42.71846° S; 20.56053° I / 42.71846; 20.56053
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina531 m
Osojane na karti Srbije
Osojane
Osojane
Osojane na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj38334
Pozivni broj+381 (0)39
Registarska oznakaPE

Geografija uredi

Selo leži u istoimenoj dolini na nadmorskoj visini od 531 metra. To je staro srpsko selo 17 kilometara udaljeno od Istoka.[1] Nedaleko od sela se nalazi naselje Opraške.

Istorija uredi

Selo se pominje se u Svetostefanskoj hrisovulji kralja Milutina izdatoj manastiru Banjskoj 1314–1316. godine. U selu je postojala Ivanja crkva još pre 1314, u povelji upisana kao granično mesto. U turskom popisu iz 1485. godine upisan je manastir sa crkvom Sv. Ivana (Jovana). U srpskom narodu se praznik sv. Jovana Letnjeg oduvek zove Ivanjdan. Smatra se da je crkva ili manastir bila na bregu, u starom srpskom groblju, među starim nadgrobnim krstačama i stoletnim dubovima. Druga crkva je nazvana Nikoljača i nalazila se u livadi na bregu. Treća je bila na mestu koje se zvalo Zvečan. U turskom popisu iz XVI veka upisan je manastir Sv. Nikole kod sela. U bečkom Državnom arhivu sačuvana je žalba igumana Pećke patrijaršije, na nemačkom jeziku o zločinima Arbanasa u Metohiji 1877. godine. Među ubijenim Srbima navedeno je i ime Vukadina Stevina iz Osojana. Hadži Serafim Ristić, arhimandrit Dečana, u svom poznatom Plaču Stare Srbije nabraja poimenice, kako oštećene Srbe, tako i imena zlikovaca i sela iz kojih potiču. "Knezu osojanskom oteše 300 ovaca, i tako redom seljacima Osojana: oteše novac, goveda, konje, volove, seno kolima oteraše, haljine u kući vatrom nagoreše, crkvu u prah i pepeo pretvoriše, časnu trpezu u dimnjake i druga nedostojna mesta uzidaše". Selo su Albanci leta 1999. godine, posle bombardovanja Srbije od strane NATO–a, popalili, opljačkali, seosku crkvu ponovljenim miniranjem do temelja razorili, a sve seljake proterali preko Mokre gore u Ibarski Kolašin i Srbiju.[2] Pre rata na Kosmetu, krajem 90-ih u ovoj mesnoj zajednici (Osojane i susedni zaseoci) živelo je 2.450 Srba. Za vreme rata selo je bilo spaljeno i napušteno, a već 2001. meštani su počeli da se vraćaju. Osojane su jedan od retkih primera uspešnog povratka Srba u Metohiju. Danas je broj stanovnika sela oko 350.[3][4] U naselju Opraške takođe ima Srba povratnika.[5]

Stanovništvo uredi

Prema popisu iz 1981. godine mesto je bilo većinski naseljeno Srbima.

Etnički sastav prema popisu iz 1981.[6]
Srbi
  
603 95,9%
Crnogorci
  
23 3,7%
Ukupno: 629
Etnički sastav prema popisu iz 2011.[7]
Srbi
  
61 93,8%
Bošnjaci
  
1 1,5%
ostali
  
2 3,1%
Ukupno: 65

Broj stanovnika na popisima:

Demografija[8]
Godina Stanovnika
1948. 498
1953. 562
1961. 675
1971. 707
1981. 629
1991. 462

Privreda uredi

Stanovništvo se bavi prvenstveno poljoprivredom, dok se velikim šumskim površinama ne usuđuju da priđu iz straha za svoju bezvednost. Od manastira Dečani stanovnici dobijaju veliku pomoć u svim sferama života.[1]

Kultura uredi

U Osojanu se nalazi parohijski hram Svetog Arhanđela Gavrila, koji je posle dolaska međunarodnih snaga spaljen, kao i gotovo sva domaćinstva u Osojanu. Donacijom iz Grčke, je obnovljen[1] i osveštan u martu 2010. godine.[9]

Obrazovanje uredi

U selu se nalazi i osnovna škola „Radoš Tošić“ sa oko 80 učenika. Zbog sve većeg broja dece u selu, grad Beograd je finansirao izgradnju obdaništa.[1]

Vidi još uredi

Napomene uredi

  1. ^ Popis iz 2011. na Kosovu i Metohiji su sproveli organi samoproglašene Republike Kosovo. Ovaj popis je bio bojkotovan od strane velikog broja Srba, tako da je realan broj Srba na Kosmetu znatno veći od onog iskazanog u zvaničnim rezultatima ovog popisa.

Izvori uredi

  1. ^ a b v g RTS: Novi početak za Osojane, 13. 3. 2011, Pristupljeno 26. 1. 2013., Pristupljeno 17. 4. 2013.
  2. ^ Ivanović, Milan (2013). Metohija:spomenici i razaranja. Novi Sad: Novi Sad:Prometej. str. 417.  COBISS.SR 278213639
  3. ^ Pouke: Proslavljena deveta godišnjica povratka prognanih Srba u Osojane, 9. 8. 2010.[mrtva veza], Pristupljeno 26. 1. 2013.
  4. ^ Osojane: Osamnaest godina od početka povratka raseljenih i izbeglih Srba
  5. ^ Zečević, D. (4. 4. 2022). „NA DEDOVINI SE NIKOGA NE BOJIM: Petko Miletić (56), jedini srpski povratnik u selu Opraške u Metohiji, veruje u opstanak u rodnom kraju”. Večernje novosti. Pristupljeno 8. 4. 2022. 
  6. ^ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. godine pod2.stat.gov.rs
  7. ^ Etnički sastav stanovništva Kosova i Metohije 2011. godine pop-stat.mashke.org (jezik: albanski)
  8. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  9. ^ Opština Istok: Osveštenje crkve u Osojanu, Dragan Repanović, 27. 3. 2010. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (30. avgust 2011), Pristupljeno 26. 1. 2013.

Spoljašnje veze uredi