Papuk

Papuk je najveća planina u Slavoniji. Nalazi se u istočnoj Hrvatskoj, na severnoj i severozapadnoj granici Požeške kotline. Najviši vrh planine je Papuk (953 metara). Papuk se prostire između planina Bilogora - na severozapadu, Krndija na istoku i Ravne Gore i Psunja na jugozapadu.

Papuk
Pogled na Papuk iz okoline Daruvara
Geografske karakteristike
Najviša tačka	Papuk
Ndm. visina	953 m
Koordinate	45° 32′ 12″ S; 17° 39′ 09″ I
Geografija
Papuk
Države	Hrvatska

Paleozično jezgro, građeno od gnajsa, na vrhovima prekrivaju kredne (krečnjak i dolomit) i tercijarne (laporac) naslage.

Papuk se odlikuje velikim šumskim bogatstvom, u kojem preovladavaju šume bukve i hrasta, pored toga javora, klena i jasena. U manjoj meri zastupljeni su breza, bor i pitomi kesten. Ogoljelih stena ima samo u nižim delovima i potočnim koritima. Za slavonsko su gorje neobične Sokoline stijene (564 m) nedaleko od Gornjih Vrhovaca koje su mestimično gole, glatke i gotovo okomite.

Papuk je izvorno područje mnogih vodenih tokova: (Čađavica, Karašica i Pakra).

Na području Papuka sačuvani su značajniji ostaci kulturne baštine vezani za dva istorijska doba, praistorijsko doba i srednji vek.

Papuk je 1999. godine proglašen za park prirode.

Poznata rekreaciona papučka središta su: Novo Zvečevo, Jankovac i Velika.

Na Papuku su izgrađeni planinarsko-turistički objekti:

• planinarski dom Lapjak (335 m) 3 kilometra udaljen od Velike
• termalno kupalište Toplice (296 m) nedaleko od Velike
• planinarska kuća Trišnjica, 7 km od doma Lapjaka
• dom gorske službe spašavanja na Nevoljašu (725 m)
• skijaška žičara nad Jezercem (silazi s Nevoljaša)
• planinarski dom Jankovac (475 m) na severnim obroncima Papuka

Literatura

• Mala enciklopedija prosveta - Opšta Enciklopedija (M-{). Izdavačko preduzeće „Prosveta“, Beograd 1959.

Spoljašnje veze

• Park Prirode Papuk (jezik: hrvatski)
• Hrvatski planinarski savez - Papuk u Slavoniji (jezik: hrvatski)
• Planinarski dom Jankovac (jezik: hrvatski)