Park Ćirila i Metodija
Park Ćirila i Metodija (poznatiji kao Park kod Vukovog spomenika ili Park kod Vuka) je jedan od najpoznatijih i najstarijih parkova u gradu Beogradu.
Park Ćirila i Metodija | |
---|---|
Položaj | |
Mesto | Beograd |
Opština | Gradska opština Zvezdara |
Država | Srbija |
Koordinate | 44° 48′ 17″ S; 20° 28′ 43″ I / 44.8047406° S; 20.47869430000003° I |
Karakteristike | |
Površina | 1,15 ha |
Tip parka | gradski park |
Zaštita i posećenost | |
Staratelj | Grad Beograd - JKP „Zelenilo Beograd“ |
Godina izgradnje | 1906. |
Otvoren | cele godine |
Ostalo | |
Lokacija i karakteristike parka uredi
Park je stacioniran u opštini Zvezdara, u širem delu centra Beograda, trouglastog je oblika. Oivičen je Ruzveltovom, ulicom kraljice Marije i Bulevarom kralja Aleksandra. U neposrednoj blizini parka nalazi se zgrada Tehničkog fakulteta, Akademija poslovnih strukovnih studija Beograd i Mašinski fakultet[1]. Površina parka iznosi 1,15 hektara, glavna aleja parka je asfaltirana, a postoji i veliki broj klupa za odmor. Park obiluje velikim brojem statua i spomenika istorijskih ličnosti, a od juna 2009. godine u parku je omogućen besplatan internet.
2017. godine, u okviru prolećnog uređivanja grada JKP "Zelenilo-Beograd" u parku kod Vuka, izvršilo je popravku klupa, đubrijera, zasađeno je i 16 sadnica divljeg kestena, šest crvenog kesta i četiri sadnice pendule[2].
Istorija uredi
Ovaj park spada među jedne od najstarijih u Beogradu. Sadnja četinara i dečije igralište realizovani su još 1906. godine, na neizgrađenom prostoru, pored starog beogradskog hipodroma, gde su se od šezdesetih godina 19. veka priređivale trke konja. Park Ćirila i Metodija u potpunosti je preuređen počekom tridesetih godina 20. veka, po projektu inženjera Save Nikolića, od kada i nosi današnji naziv. Velika rekonstrukcija parka odrađena je u periodu od 1995–1996. godine, u sklopu izgradnje železnička stanica Vukov spomenik. Tokom rekonstrukcije parka 1996. godine, odrađen je novi hortikulturni projekat, za koji je bila zadužena Vera Grbić, pejzažni arhitekta.
Na samom ulazu u park nalazi se spomenik Vuku Karadžiću, reformatoru srpskog jezika. Spomenik je postavljen 1937. godine, povodom proslave 150. godina od njegovog rođenja. Autor spomenika bio je srpski vajar Đorđe Jovanović.[3] Park je 2006. godine dobio i spomenik Ćirilu i Metodiju, koji je izgradio makedonski vajar Tome Serafimovski[4].
Godine 2009, u parku, nedaleko od spomenika Ćirilu i Metodiju i Vukovog spomenika, otkriven je spomenik Aleksandru Puškinu, ruskom književniku. Bronzana skulptura teška 300 kilograma i visoka tri metra, poklon je Saveza književnika Rusije, a delo ruskog vajara Kuznjecova Mumorskog[5]
Na prostoru ovog parka, fudbalski klub Srpski mač, dobio je na korišćenje od Beogradske opštine njegov deo, gde je usled grada svečano otvoren stadion, 16. avgusta 1907. godine[6]
Galerija uredi
-
Spomenik Vuku Stefanoviću Karadžiću
-
Spomenik Aleksandru Sergejeviču Puškinu
-
Panorama parka
-
Rekonstrukcija parka, 1. maj 1996. godine
-
Spomenik Ćirilu i Metodiju
-
Fontana u parku
-
Žalosni gorski brest u parku
-
Stabla crvenog divljeg kestena posađena 1996.
Reference uredi
- ^ Beograd - plan grada. M@gic M@p. 2006. ISBN 978-86-83501-53-3.
- ^ „Sređen park kod Vukovog spomenika”. Blic. 2017.
- ^ „Park Ćirila i Metodija - BG map”. Arhivirano iz originala 25. 9. 2017. g. Pristupljeno 25. 9. 2017.
- ^ „Otkriven spomenik Ćirilu i Metodiju”. Mondo. 2. 6. 2006.
- ^ „Spomenik Puškinu u Beogradu”. Radio-televizija Srbije. 19. 10. 2009.
- ^ „Srpska posla sa kožnom loptom”. Večernje novosti. 7. 5. 2017.
Literatura uredi
- Beograd - plan grada. M@gic M@p. 2006. ISBN 978-86-83501-53-3.