Penis (lat. penis) naziv je za kopulatorni organ (intromitentni) mužjaka kod životinjskih vrsta sa unutrašnjim oplođenjem.[1] Penisi su karakteristični za mužjake gmizavaca i sisara, ali ih poseduju i pojedine grupe riba, vodozemaca i ptica. Sem reprodukcione, kod sisara penis ima ulogu i u ekskreciji: kroz penis putem mokraćne cijevi izlaze spermatozoidi, kao i mokraća.[2] U većine vrsta životinja u kojima postoji organ koji bi se razumno mogao opisati kao penis, on nema drugu glavnu funkciju osim intromisije ili bar prenošenja spermatozoida na ženku, ali kod placentalnih sisara penis nosi distalni deo uretre, kojom se ispušta urin tokom mokrenja i spermu tokom kopulacije.[3]

Ilustracija penisa sa unutrašnjim organima

Anatomija penisa čoveka uredi

Penis se sastoji od tela penisa lat. corpus penis i glavića lat. glans penis. Telo penisa je građeno od dva tkiva, kavernoznog i sunđerastog. Ove dve vrste tkiva čine erektilno telo penisa.

  1. mokraćni mehur
  2. karlica
  3. penis
  4. corpus cavernosum (spužvasto tkivo)
  5. glans penis (glavić)
  6. prepucijum
  7. uretra (mokraćna cijev)
  8. debelo crevo
  9. pravo crevo
  10. semene vrećice
  11. semenovod
  12. prostata
  13. kauperova žlezda
  14. anus
  15. semenovod
  16. pasemenik
  17. semenik
  18. mošnice

Razvoj uredi

Polni organi se formiraju krajem šesnaeste sedmice trudnoće i tada postaju vidljivi i putem ultrazvučnog pregleda. Kod male dece je nerazvijen i s vremenom se povećava, a uobličava tokom puberteta.

Veličina uredi

 
Penis u opuštenom stanju (lijevo) i u erekciji (desno).

Prosječna veličina penisa odraslog muškarca u mirovanju je 6 do 10 cm, ali maksimalna rastezljivost je različita kod muškaraca različitih rasa. Tako npr. za bijelu rasu prosječna veličina penisa u erekciji iznosi 9 do 16 cm, odnosno prosječna rastezljivost je 14,5 cm, prečnik 4 cm, a obim na korijenu penisa 12 cm. Kod muškaraca crne rase ligament koji podržava penis (u visini stidne kosti) labaviji je nego kod bijele rase, pa je položaj penisa tokom erekcije vodoravniji. Kod muškaraca bijele rase taj je ligament čvršći pa je penis pod oštrim uglom u odnosu na trbuh, što neznatno skraćuje njegovu dužinu. Izuzetno, kod nekih muškaraca penis u erekciji može dostići i 25 — 27 cm, tada je riječ o makrofaliji, a u literaturi je zabeležena i veličina od 35 cm, ali bez objašnjenja da li se radi o patološkoj pojavi[4].

Seksualna funkcija uredi

Prilikom seksualnog uzbuđenja krvni sudovi penisa ispune se krvlju što dovodi do erekcije, odnosno ukrućenosti polnog organa što omogućava penetraciju, odnosno prodiranje penisa u vaginu.

Muškarci za vrijeme polnog uzbuđenja uz dva usklađena refleksa ostvaruju pražnjenje (emisiju) i potom brizganje sjemena (ejakulaciju), a mišićna stezanja u penisu redovno prati orgazam.

Odstranjivanje polnih žlijezda (testisa) hirurškim putem, zračenjem ili hormonima, naziva se kastracija, potpuno uklanjanje penisa naziva se penektomija a podvezivanje sjemenovoda se zove vazektomija.

Oboljenja uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Janet Leonard; Alex Cordoba-Aguilar R (18. 6. 2010). The Evolution of Primary Sexual Characters in Animals. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-971703-3. Arhivirano iz originala 11. 10. 2013. g. Pristupljeno 20. 7. 2013. 
  2. ^ Susan Standring, ur. (2009) [1858]. Gray's anatomy: The Anatomical Basis of Clinical Practice, Expert Consult. illustrated by Richard E. M. Moore (40 izd.). Churchill Livingstone. ISBN 978-0-443-06684-9. 
  3. ^ Marvalee H. Wake (15. 9. 1992). Hyman's Comparative Vertebrate Anatomy. University of Chicago Press. str. 583. ISBN 978-0-226-87013-7. Arhivirano iz originala 31. 12. 2013. g. Pristupljeno 23. 7. 2013. 
  4. ^ Average Penis Size (in cm), Pristupljeno 23. 4. 2013.

Literatura uredi

Konji uredi

Torbari uredi

Druge životinje uredi

Spoljašnje veze uredi