Pervan Gornji (Gornji Pervan) je naseljeno mjesto na području Banja Luka Republika Srpska, BiH. Ovo naseljeno mjesto pripada mjesnoj zajednici Goleši. Po popisu stanovništva iz 1991. godine u njemu je živjelo 467 stanovnika. U Gornjem Pervanu izvire rijeka Suturlija.

Pervan Gornji
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
GradBanja Luka
Stanovništvo
 — 2013.210
Geografske karakteristike
Koordinate44° 44′ S; 17° 01′ I / 44.74° S; 17.02° I / 44.74; 17.02
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Pervan Gornji na karti Bosne i Hercegovine
Pervan Gornji
Pervan Gornji
Pervan Gornji na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Poštanski broj78203
Pozivni broj051

Geografski položaj

uredi
 
Naseljeno mjesto Gornji Pervan


Pervan Gornji čine zaseoci: Ćopići, Galići, Vukelići, Milojevići, Ševeri, Čergići, Rađevići, Vujinovići, Vranješi, Marčetići i Čavići.
Porijeklo naziva sela Pervan nije u potpunosti objašnjeno, a kao najvjerovatnije objašnjenje uzima se ono po kojem je naziv izveden od starog oblika riječi „prvi“ – „pervi“ jer je selo u odnosu na okolna bilo prvo u proizvodnji pšenice.
Sam prostor je brdsko-planinski kraj jugozapadno od Banjaluke. Središte mjesta, u kojem se nalazi osnovna škola, mjesna kancelarija i ambulanta, od centra Banjaluke je udaljeno nešto više od 22 kilometara.

Kultura i obrazovanje

uredi

Na tromeđi mjesta Gornji, Donji Pervan i Goleši nalazi se devetogodišnja osnovna škola. Ova škola je područno odjeljenje Osnovne škole „Miroslav Antić“ u Bistrici.U sastavu te škole kao njeno područno odjeljenje funkcioniše od 1989. kada je nosila naziv "Milorad Umjenović". Školu u 2017/2018. školskoj godini pohađa 30 učenika.Od ove školske godine uvedena su i kombinovana odjeljenja u predmetnoj nastavi što je novost u obrazovnom sistemu Republike Srpske.

Poslijeratne jugoslovenske vlasti veliku pažnju su posvećivale opismenjavanju stanovništva i otvaranju škola. Tako je Sresko građevinsko preduzeće 2.6.1948. godine podnijelo molbu Sreskom Narodnom Odboru za izgradnju objekta škole u Pervanu. Izvršni odbor je već 4.6.1948. godine izdao građevinsku dozvolu za izgradnju školskog objekta. Objekat OŠ „Pervan“ u Pervanu građen je od kamena od 1948. do 1950. godine. Pripremni radovi za gradnju školskog objekta započeli su 1.7.1948. godine. Uprkos poteškoćama gradnja škole je završena 1950. godine i imala je dvije učionice, što je bilo znatno bolje u odnosu na prosjek u Jugoslaviji jer je 57,8% svih osnovnih škola imalo samo jednu učionicu. Prvi učitelj škole u Pervanu bio je Boško Đurđević koji je ujedno bio i upravitelj škole. Te školske godine nastavu je pohađalo ukupno 95 učenika, od čega 81 dječak i 14 djevojčica. Narodni odbor Optine Bronzani Majdan je 15.1.1962. donio odluku o spajanju osnovnih škola na području opštine kojom se škole u Pervanu Donjem, Subotici i Golešima spajaju sa školom u Pervanu Gornjem. Od 1965/1966. školske godine škola u Pervanu, kao i novoizgrađene škole: „Subotica“ u Subotici i „Blažište“ u Donjem Pervanu bila je u sastavu OŠ „Mladen Stojanović“ u Bronzanom Majdanu. U školskoj 1970/1971. škola u Pervanu je imala pet razreda, a u školskoj 1972/1973. godini svih osam. Početkom septembra 1974. godine zvanično je otvoren novi montažni objekat kog je gradila „Krivaja“ Zavidovići, a sredstva za njenu gradnju obezbijedila opština Banjaluka.

Kao samostalna osmogodišnja škola koja u svom sastavu ima područna odjeljenja „Subotica“ u Subotici i „Blažište“ u Donjem Pervanu radi od 1976. godine.

Odlukom Vijeća udruženog rada i Vijeća mjesnih zajednica SO Banjaluka od 11. i 12.7.1989. godine škola "Milorad Umjenović" prestala je sa radom kao samostalna i pripojena OOUR-u OŠ “Jošikova Voda“ Bistrica.

Stanovništvo

uredi
Nacionalnost[1] 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 466 634 817 761
Jugosloveni 1 6 13
Muslimani 1
ostali i nepoznato 3 3
Ukupno 467 644 820 774
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1961. 774
1971. 820
1981. 644
1991. 459

Znamenite ličnosti

uredi
  • Miloš Milojević (Gornji Pervan, 1936 — Banja Luka, 29. septembar 2011), srpski pjesnik i član Udruženja književnika Srpske.[2]

Reference

uredi
  1. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  2. ^ „Umro pjesnik Miloš Milojević”. Radio-televizija Republike Srpske. 29. 9. 2011. Pristupljeno 30. 9. 2011. 

Spoljašnje veze

uredi