Petrovo
Petrovo (ranije Petrovo Selo i Bosansko Petrovo Selo) je gradsko naselje i sjedište opštine Petrovo u Republici Srpskoj, BiH. Prema preliminarnim podacima popisa stanovništva 2013. godine, u naseljenom mjestu Petrovo ukupno je popisano 2.079 lica.[1]
Petrovo | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Republika Srpska |
Opština | Petrovo |
Stanovništvo | |
— 2013. | 2.079 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 37′ 53″ S; 18° 21′ 40″ I / 44.63143° S; 18.36101° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 74317 |
Pozivni broj | 053 |
Veb-sajt | www |
Istorija uredi
Na samom početku Drugog svjetskog rata, pukovnik Vojske Kraljevine Jugoslavije Dragoljub Mihailović je u Petrovu 20. aprila 1941. godine održao govor.[2] Govor je održan preostalim vojnicima Vojske Kraljevine Jugoslavije i pripadnicima Brzog odreda, koji su se ovde povukli nakon borbi sa njemačkim i ustaškim jedinicama u Aprilskom ratu.[2]
Kultura uredi
Na području naselja se nalazi hram Srpske pravoslavne crkve.[3] Hram je smješten na uzvišenju znavom Trn.[3] Izgradnja hrama je započeta u avgustu 1990. a osvećenje temelja je 4. oktobra iste godine izvršio episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda.[3]
Obrazovanje uredi
U naselju se nalazi Osnovna škola „Vuk Karadžić“, kao i Srednjoškolski centar Petrovo.
Sport uredi
Petrovo je sjedište fudbalskog kluba Ozren.
Stanovništvo uredi
Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Petrovo | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[4] | 1991.[5] | 1981.[6] | 1971.[7] | 1961. | |||
Ukupno | 2 107 (100,0%) | 2 919 (100,0%) | 2 856 (100,0%) | 2 514 (100,0%) | 1 880 (100,0%) | ||
Srbi | 2 070 (98,24%) | 2 695 (92,33%) | 2 606 (91,25%) | 2 333 (92,80%) | 1 813 (96,44%) | ||
Hrvati | 12 (0,570%) | 18 (0,617%) | 12 (0,420%) | 33 (1,313%) | 20 (1,064%) | ||
Ostali | 11 (0,522%) | 82 (2,809%) | 28 (0,980%) | 12 (0,477%) | 5 (0,266%) | ||
Neizjašnjeni | 7 (0,332%) | – | – | – | – | ||
Bošnjaci | 2 (0,095%) | 54 (1,850%)1 | 59 (2,066%)1 | 91 (3,620%)1 | 20 (1,064%)1 | ||
Jugosloveni | 2 (0,095%) | 70 (2,398%) | 138 (4,832%) | 27 (1,074%) | – | ||
Nepoznato | 2 (0,095%) | – | – | – | – | ||
Muslimani | 1 (0,047%) | – | – | – | – | ||
Crnogorci | – | – | 6 (0,210%) | 7 (0,278%) | 18 (0,957%) | ||
Makedonci | – | – | 4 (0,140%) | 1 (0,040%) | 4 (0,213%) | ||
Slovenci | – | – | 1 (0,035%) | 4 (0,159%) | – | ||
Albanci | – | – | 1 (0,035%) | 1 (0,040%) | – | ||
Mađari | – | – | 1 (0,035%) | 5 (0,199%) | – |
- 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.
Znamenite ličnosti uredi
- Danilo Tešanović, srpski književnik[8]
Napomene uredi
Reference uredi
- ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano iz originala 7. 4. 2021. g. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ a b „Ljetopis srpske pravoslavne crkvene opštine Derventa”. Srpska pravoslavna crkvena opština Derventa. 2010. Arhivirano iz originala 30. 12. 2012. g. Pristupljeno 19. 12. 2011.
- ^ a b v „Crkvena opština Patrovo”. Svetosavska omladinska zajednica Petrovo. 2005. Pristupljeno 19. 12. 2011.[mrtva veza]
- ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano iz originala 07. 04. 2021. g. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 51)” (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 17. 1. 2016.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 17. 1. 2016.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 17. 1. 2016.
- ^ „Doboj: Predstavljena knjiga „Doba Jude“ Danila Tešanovića”. Radio-televizija Republike Srpske. 3. 4. 2012. Pristupljeno 4. 4. 2012.
Vidi još uredi