Petrovo

насељено место у Босни и Херцеговини

Petrovo (ranije Petrovo Selo i Bosansko Petrovo Selo) je gradsko naselje i sjedište opštine Petrovo u Republici Srpskoj, BiH. Prema preliminarnim podacima popisa stanovništva 2013. godine, u naseljenom mjestu Petrovo ukupno je popisano 2.079 lica.[1]

Petrovo
Opštinska zgrada u Petrovu
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpštinaPetrovo
Stanovništvo
 — 2013.Pad 2.079
Geografske karakteristike
Koordinate44° 37′ 53″ S; 18° 21′ 40″ I / 44.63143° S; 18.36101° I / 44.63143; 18.36101
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Petrovo na karti Bosne i Hercegovine
Petrovo
Petrovo
Petrovo na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Poštanski broj74317
Pozivni broj053
Veb-sajtwww.ozren.net

Istorija uredi

Na samom početku Drugog svjetskog rata, pukovnik Vojske Kraljevine Jugoslavije Dragoljub Mihailović je u Petrovu 20. aprila 1941. godine održao govor.[2] Govor je održan preostalim vojnicima Vojske Kraljevine Jugoslavije i pripadnicima Brzog odreda, koji su se ovde povukli nakon borbi sa njemačkim i ustaškim jedinicama u Aprilskom ratu.[2]

Kultura uredi

Na području naselja se nalazi hram Srpske pravoslavne crkve.[3] Hram je smješten na uzvišenju znavom Trn.[3] Izgradnja hrama je započeta u avgustu 1990. a osvećenje temelja je 4. oktobra iste godine izvršio episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda.[3]

Obrazovanje uredi

U naselju se nalazi Osnovna škola „Vuk Karadžić“, kao i Srednjoškolski centar Petrovo.

Sport uredi

Petrovo je sjedište fudbalskog kluba Ozren.

Stanovništvo uredi

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Petrovo
2013.[4]1991.[5]1981.[6]1971.[7]1961.
Ukupno2 107 (100,0%)2 919 (100,0%)2 856 (100,0%)2 514 (100,0%)1 880 (100,0%)
Srbi2 070 (98,24%)2 695 (92,33%)2 606 (91,25%)2 333 (92,80%)1 813 (96,44%)
Hrvati12 (0,570%)18 (0,617%)12 (0,420%)33 (1,313%)20 (1,064%)
Ostali11 (0,522%)82 (2,809%)28 (0,980%)12 (0,477%)5 (0,266%)
Neizjašnjeni7 (0,332%)
Bošnjaci2 (0,095%)54 (1,850%)159 (2,066%)191 (3,620%)120 (1,064%)1
Jugosloveni2 (0,095%)70 (2,398%)138 (4,832%)27 (1,074%)
Nepoznato2 (0,095%)
Muslimani1 (0,047%)
Crnogorci6 (0,210%)7 (0,278%)18 (0,957%)
Makedonci4 (0,140%)1 (0,040%)4 (0,213%)
Slovenci1 (0,035%)4 (0,159%)
Albanci1 (0,035%)1 (0,040%)
Mađari1 (0,035%)5 (0,199%)
  1. 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.

Znamenite ličnosti uredi

Napomene uredi

Reference uredi

  1. ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano iz originala 7. 4. 2021. g. Pristupljeno 7. 4. 2021. 
  2. ^ a b „Ljetopis srpske pravoslavne crkvene opštine Derventa”. Srpska pravoslavna crkvena opština Derventa. 2010. Arhivirano iz originala 30. 12. 2012. g. Pristupljeno 19. 12. 2011. 
  3. ^ a b v „Crkvena opština Patrovo”. Svetosavska omladinska zajednica Petrovo. 2005. Pristupljeno 19. 12. 2011. [mrtva veza]
  4. ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano iz originala 07. 04. 2021. g. Pristupljeno 7. 4. 2021. 
  5. ^ „Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 51)” (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 17. 1. 2016. 
  6. ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 17. 1. 2016. 
  7. ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 17. 1. 2016. 
  8. ^ „Doboj: Predstavljena knjiga „Doba Jude“ Danila Tešanovića”. Radio-televizija Republike Srpske. 3. 4. 2012. Pristupljeno 4. 4. 2012. 

Vidi još uredi