Plovilo
Plovilo ili plovni objekat, naprava koja pliva – pluta i kreće se po površini vode ili zaranja i kreće se ispod nivoa površine vode. [1][2]
Plovnost uredi
Postojanje plovila omogućava pojava koja se zove plovnost. Svako tijelo, lakše specifične težine od tečnosti u koju je uronjeno, ostaje na površini – pliva.
Tijelo zauzima određeni položaj ravnoteže pod uticajem dviju sila: težine tijela i uzgona (Arhimedov zakon). Težina tijela ima hvatište u težištu tijela, a uzgon u težištu volumena istisnute vode. U položaju stabilne ravnoteže oba se hvatišta moraju nalaziti na istoj vertikali. Metacentr određuje stabilan položaj tijela koje pliva. To je tačka u kojoj smjer djelovanja uzgona na tijelo, koje je izvedeno iz položaja ravnoteže, siječe smjer težišnice u položaju ravnoteže. Ako se metacentar nalazi iznad težišta, onda se javlja par sila koje vraćaju tijelo u položaj ravnoteže i plivanje je stabilno. Da se postigne što veća visina metacentra nad težištem, a time i stabilnost, grade se plovila kojima je težište što niže a oblik trupa što povoljniji. Međutim, u ovome ima granica, jer je vrijeme klaćenja oko položaja ravnoteže to veće što je metacentar viši, a to je nepogodnost za stabilnost i sigurnost plovidbe. [1]
Posebno građena plovila kojima se plovnost po želji poništava povećanjem djelovanja gravitacione sile mogu da se kreću i ispod nivoa površine vode. To su podmornice i batiskafi. [2]
Istorijat uredi
Plutajući balvan, deblo drveta, je prvo prirodno plovilo kojim su se spašavali i životinje i ljudi. Povezani balvani su splav. Izdubljeni balvan-deblo bio je prvi čamac-čun. Sa veslima je postao značajan pogotovo na rijekama. Zahvaljujući veslima čamac se mogao i kretati i usmjeravati. Veliki čamci postaju brodovi i kreću se pomoću vesala a njima se upravlja kormilom - krmom. To su galije. Čamac sa drvenom konstrukcijom na koju se razapinjala životinjska koža bio je prvi jedrenjak.[4][5] Pogonska snaga mu je vjetar. Kada je 1807.g. Fulton konstuisao prvi parni stroj, brodogradnja doživljava revoluciju. Para pod pritiskom preko prenosnih mehanizama pokreće lopatice i propelere čijim okretanjem se pogoni brod. Prvi put u istoriji kretanje ne zavisi isključivo od prirodnih okolnosti i direktne ljudske fizičke snage. Daljnjim usavršavanjem nauke i tehnologija nastaju motori sa unutrašnjim sagorijevanjem. Gabariti goriva se znatno smanjuju po jedinici pređenog puta. Čovjek sve dalje i sve sigurnije plovi. Električni pogon sa električnim motorima je važan naročito u kretanju podmornica ispod nivoa vodene površine. Nastaju i prva plovila na mlazni-reaktivni pogon. Atomska energija obezbijeđuje da sa gorivom od svega nekoliko stotina grama plovila prelaze hiljade nautičkih milja.
Podjela plovila uredi
- Prema sredini u kojoj plove:
- riječna i jezerska
- morska
- Prema materijalu od kojih su građena:
- drvena
- metalna
- plastična
- Prema pogonu:
- ljudska snaga-vesla-čamac, galija
- vjetar – jedra- jedrenjak[8][9]
- para-parni motor- parobrod
- nafta-motor sa unutrašnjim sagorijevanjem- motorni brod
- električna energija-elektro motor- podmornica, batiskaf
- akcija – reakcija, mlazni motor, gliser vodeni skuteri
- Prema konstrukciji trupa:
- katamaran- dva spojena trupa
- jednotrupni
- Osnovna podjela plovila:[10]
- splav
- čamac
- ponton
- vodeni skuter
- brod
- civilni brodovi: jahta, putnički brod,[11] teretni brod,[12][13][14] tanker, ribarski brod
- ratni brodovi: Torpedni čamac, Korveta , Fregata , minolovac , minopolagač , Torpiljerka, Krstarica, Razarač, Nosač aviona, Nosač raketa
Upotreba uredi
Obično je svrha dizajna plovila omogućavanje ribolova i ekstrakcije resursa, prevoz tereta ili putnika, pomorsko obrazovanje ili slobodne aktivnosti, kao i za izvođenje borbenih ili spasilačkih operacija. Generalno, svrha vodenog vozila identifikuje njegovu namenu u datom podsektoru pomorske industrije.
Dizajn uredi
Dizajn na bazi koga se stvara vodeno vozilo obično nastoji da ostvari ravnotežu između unutrašnjeg kapaciteta (tonaža), brzine i plovnosti. Tonaža se pretežno razmatra u transportnim operacijama, brzina je važna za ratne brodove, a sigurnost je primarna briga za manje iskusne korisnike plovila tokom obuke i rukovanja u slobodno vreme. To je zbog visokog nivoa usklađenosti sa propisima koji je mandatoran za veća plovila, što osigurava vrlo retke slučajeve potapanja na moru. To se ostvaruje primenom opsežnog računskog modelovanja i testiranja modela pre početka izgradnje u brodogradilištu.
Propulzija uredi
Istorijski, vodena vozila su pokretali ljudi pomoću motki ili vesala, korištena su jedara koje pokreće pritisak vetra, i razne projektovane mašine koje stvaraju potisak ispod površine vode upotrebom motora sa unutrašnjim sagorevanjem ili na električnu energiju. Tehnološka istorija plovila u evropskoj istoriji može se podeliti na bazi brodske propulzije kao jednostavna plovila za veslanje, galije od 8. veka p. n. e. do 15. veka, jedrenjake u doba otkrića iz ranog 15. veka i ranog 17. veka, brodove sa punom opremom u doba plovidbe od 16. do sredine 19. veka.[15] Tokom doba pare korištene su pomorske parne mašine, uglavnom između 1770. i 1914. godine. Nakon toga u upotrebu je ušla parna turbina, kasnije gasna turbina i motori sa unutrašnjim sagorevanjem koji koriste dizel gorivo, benzin i LNG kao gorivo na prelazu iz 20. veka, što je dopunjeno u određenoj meri nuklearnim brodskim pogonom od 1950-ih u nekim pomorskim plovilima.[16] Trenutni tehnološki razvoj nastoji da identifikuje jeftinije, obnovljive i manje zagađujuće izvore pogona za plovila svih oblika i veličina.
Reference uredi
- ^ a b v Grupa autora, Enciklopedija leksikografskog zavoda, Jugoslovenski leksikografski zavod, Zagreb, 1962.g.
- ^ a b v Grupa autora, Mala enciklopedija Prosveta, Prosveta, Beograd, 1959.g.
- ^ Rutland, J. (1988) A galleon, 2nd rev. ed., Connaty, M. (ed.), London : Kingfisher. ISBN 978-0-86272-327-9.
- ^ Quiller-Couch, Arthur Thomas (1895). The Story of the Sea. 1. Cassell and Company. str. 760.
- ^ Parker, Dana T. Square Riggers in the United States and Canada, pp. 6–7, Transportation Trails, Polo, IL, 1994. ISBN 0-933449-19-4.
- ^ Atholl Anderson (2018). Cochrane, Ethan E; Hunt, Terry L., ur. The Oxford Handbook of Prehistoric Oceania. New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-992507-0. „Yet, no other major topic in Oceanic prehistory has proven so intractable, for almost no remains of offshore boats have been described and seafaring left neither a pre-European record of the structure and rigging of boats, except enigmatically in rock art, nor more than a faint ethnographic trace of the basic techniques of long-distance sailing, navigation, and seakeeping. That Oceanic seafaring can be discussed at all depends largely, and tenuously, upon its construction by proxy.”
- ^ Official investigation report – the sinking of RMS Titanic (PDF) (1 izd.). London: The final board of inquiry. Arhivirano iz originala (PDF) 31. 10. 2017. g. Pristupljeno 27. 7. 2017.
- ^ Griffiths, Denis (1993). „Chapter 5: Triple Expansion and the First Shipping Revolution”. Ur.: Gardiner, Robert; Greenhill, Dr. Basil. The Advent of Steam - The Merchant Steamship before 1900. Conway Maritime Press Ltd. str. 106—126. ISBN 0-85177-563-2.
- ^ Gardiner, Robert J; Greenhill, Basil (1993). Sail's Last Century : the Merchant Sailing Ship 1830-1930. London: Conway Maritime Press. ISBN 0-85177-565-9.
- ^ Dasgupta, Soumyajit (2013-03-04). „What are Ship Prefixes for Navy and Merchant Vessels?”. Marine Insight (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2018-10-30.
- ^ „Summary of the Report from the Passenger Vessel Access Advisory Committee”. Arhivirano iz originala 14. 4. 2012. g. Pristupljeno 24. 4. 2012.
- ^ „Review of Maritime Transport 2007, Chapter 2, Structure and ownership of the world fleet, p. 45” (PDF).
- ^ Bruce, Peter; Dawson, Philip. The Ferry - A drive through history. Isle of Man: Ferry Publications. str. 9.
- ^ „Why Gujarat's Ro-Ro ferry is a revolutionary step for Indian economy”. The Economic Times. 22. 10. 2017. Pristupljeno 2017-10-22.
- ^ „The Age of Sail” (na jeziku: engleski). HMS Trincomalee. Arhivirano iz originala 16. 3. 2016. g. Pristupljeno 12. 4. 2016.
- ^ „Rich Atlantic International --- Ship Prefix --- Glossary”. 2012-08-05. Arhivirano iz originala 5. 8. 2012. g. Pristupljeno 2019-11-27.
Literatura uredi
- Hoffmann, Jan; Asariotis, Regina; Benamara, Hassiba; Premti, Anila; Valentine, Vincent; Yousse, Frida (2016), „Review of Maritime Transport 2016” (PDF), Review of Maritime Transport, United Nations: 104, ISBN 978-92-1-112904-5, ISSN 0566-7682
- Robins, Nick (1996). The Evolution of the British Ferry. Kilgetty, Pembrokeshire: Ferry Publications. ISBN 1871947316.
- "When Horses Walked on Water: Horse-Powered Ferries in Nineteenth-Century America" (Smithsonian Institution Press; Kevin Crisman, co-authored with Arthur Cohn, executive director of the Lake Champlain Maritime Museum).
- „ATAN official web page: Fast Ferries – pointless gas-guzzlers”. Atan.org. Arhivirano iz originala 3. 3. 2016. g. Pristupljeno 27. 1. 2018.
- „Fähri Verein Basel”. Faehri.ch. Arhivirano iz originala 6. 7. 2011. g. Pristupljeno 27. 1. 2018.
- „Hoboken Historical Museum – Steamboat Innovation”. Hobokenmuseum.org (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 7. 5. 2016. g. Pristupljeno 2017-04-05.
- „Elwell Ferry: When getting 'away' is closer than you think”. Star News Online, Jim Hanchett, 2 December 2005.
- „101 Interesting Facts”. Mersey Ferries. Arhivirano iz originala 4. 9. 2010. g. Pristupljeno 30. 5. 2013.
- „Who we are – Transdev Sydney Ferries – Discover, Experience, Share, Sydney Harbour by Ferry”. Transdev Sydney Ferries (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 20. 8. 2019. g. Pristupljeno 2019-08-20.
- „Plugging in Finland's first electric ferry – Marine Log” (Video). Marinelog.com (na jeziku: engleski). 20. 11. 2017. Pristupljeno 2017-12-04.
- Lambert, Fred (2017-08-24). „Two massive ferries are about to become the biggest all-electric ships in the world”. Electrek (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-05-08.
- Doran, Edwin Jr. (1974). „Outrigger Ages”. The Journal of the Polynesian Society. 83 (2): 130—140. Arhivirano iz originala 08. 06. 2019. g. Pristupljeno 01. 07. 2023.
- Mahdi, Waruno (1999). „The Dispersal of Austronesian boat forms in the Indian Ocean”. Ur.: Blench, Roger; Spriggs, Matthew. Archaeology and Language III: Artefacts languages, and texts. One World Archaeology. 34. Routledge. str. 144—179. ISBN 978-0415100540.
- Bellina, Bérénice (2014). „Southeast Asia and the Early Maritime Silk Road”. Ur.: Guy, John. Lost Kingdoms of Early Southeast Asia: Hindu-Buddhist Sculpture 5th to 8th century. Yale University Press. str. 22—25. ISBN 9781588395245.
- Bellina, Bérénice (2014). „Southeast Asia and the Early Maritime Silk Road”. Ur.: Guy, John. Lost Kingdoms of Early Southeast Asia: Hindu-Buddhist Sculpture 5th to 8th century. Yale University Press. str. 22—25. ISBN 9781588395245.
- Manguin, Pierre-Yves (2016). „Austronesian Shipping in the Indian Ocean: From Outrigger Boats to Trading Ships”. Ur.: Campbell, Gwyn. Early Exchange between Africa and the Wider Indian Ocean World. Palgrave Macmillan. str. 51—76. ISBN 9783319338224.
- Doran, Edwin B. (1981). Wangka: Austronesian Canoe Origins. Texas A&M University Press. ISBN 9780890961070.
- Kang, Heejung (2015). „Kunlun and Kunlun Slaves as Buddhists in the Eyes of the Tang Chinese” (PDF). Kemanusiaan. 22 (1): 27—52.
- Grice, Elizabeth (17. 3. 2004). „A strange kind of dream come true”
. The Telegraph. Arhivirano iz originala 2022-01-12. g. Pristupljeno 3. 11. 2015. - Haddon, A.C. (1920). The Outriggers of Indonesian Canoes. London, Royal Anthropological Institute of Great Britain and Ireland.
- Paine, Lincoln (2013). The Sea and Civilization: A Maritime History of the World. New York: Random House, LLC.
- Worcester, G. R. G. (1947). The Junks and Sampans of the Yangtze, A Study in Chinese Nautical Research, Volume I: Introduction; and Craft of the Estuary and Shanghai Area. Shanghai: Order of the Inspector General of Customs.
- Pham, Charlotte Minh-Hà L. (2012). „Unit 14: Asian Shipbuilding (Training Manual for the UNESCO Foundation Course on the Protection and Management of the Underwater Cultural Heritage)”. Training Manual for the UNESCO Foundation Course on the Protection and Management of Underwater Cultural Heritage in Asia and the Pacific. Bangkok: UNESCO Bangkok, Asia and Pacific Regional Bureau for Education. ISBN 978-92-9223-414-0.
- Hall, Kenneth R. (2010-12-28). A History of Early Southeast Asia: Maritime Trade and Societal Development, 100–1500 (na jeziku: engleski). Rowman & Littlefield Publishers. str. 216. ISBN 9780742567627.
- Nugroho, Irawan Djoko (2011). Majapahit Peradaban Maritim. Jakarta: Suluh Nuswantara Bakti. str. 128—129. ISBN 978-602-9346-00-8.
