Poljan

Poljan je zaselak sela Mlakva u opštini Perušić, Lika, Ličko-senjska županija, Republika Hrvatska.

Poljan
Poljan, pogled sa Pražina vrščića (Mlakva)
Administrativni podaci
Država	Hrvatska
Županija	Ličko-senjska
Opština	Opština Perušić
Oblast	Lika
Stanovništvo
— 2011.	1
Geografske karakteristike
Koordinate	44° 41′ 58″ S; 15° 17′ 18″ I
Vremenska zona	UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina	560 m
Poljan Poljan na karti Hrvatske
Poljan Poljan na karti Ličko-senjske županije
Ostali podaci
Poštanski broj	53203 Kosinj
Pozivni broj	+385 53
Registarska oznaka	GS

Geografija

Nalazi se istočno od Mlakve, na padinama podno Karule. Zaselak je razbijenog tipa, a kuće su grupisane srodnički. Selo ima svoje groblje. Putem je povezano sa Mlakvom, a stazama sa Studencima, Gradinom, Kršom, i Dulibom. Najbliže pravoslavne crkve su u Mlakvi (Hram Svete Neđelje), Studencima (Crkva Svetog Luke) i Kod mosta (Crkva Svetog Nikole).

Stanovništvo

Do Drugog svjetskog rata u Poljanu je bilo četrdesetak kuća. U njima su živjeli pravoslavni rodovi: Kokotovići (slave Svetoga Jovana), Cvijanovići (slave Svetoga Jovana) i Paripovići (slave Svetoga Nikolu).

Kokotovići su živjeli u gornjem dijelu sela, u dvije skupine: gornja - Prokići i donja - Grabovci. Cvijanovići su živjeli u donjem dijelu sela, takođe u dvije skupine - u Lužnjacima (više groblja) i u Dražicama (niže groblja). Između Kokotovića i Cvijanovića bila je svega jedna kuća Paripovića.

Stanovnici su bili težaci - mahom su se bavili ekstenzivnom poljoprivredom. Da bi zaradili novac za nabavku potrebština koje nijesu mogli sami proizvesti, muškarci i mladići odlazili su u Slavoniju i Srem, u sječu šume, berbu kukuruza itd. Odlazilo se i na rad u Beograd kad god je bila tražnja za dodatnom radnom snagom (na primjer, za vrijeme jesenje kampanja prerade šećerne repe). Porodice koje nijesu uspijevale da prehrane svu svoju djecu davale su ih u najam. Najmenici su živjeli i radili u imućnijim domaćinstvima sve do stasavanja za ženidbu ili udaju. Odatle su se vraćali sa izvjesnom otpremninom u robi i novcu.

Broj stanovnika je desetkovan u Drugom svjetskom ratu. Jedan dio ubijenog stanovnika bile su žrtve okrutnog zločina u organizaciji hrvatskih vlasti tadašnje Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Zločin se ne može pripisati samo ustašama, jer su ga u velikoj mjeri vršili i naoružani i nenaoružani civili katolici. O tome postoje službeni zapisnici u istrazi o zločinima nad civilnim stanovništvom nakon oslobođenja zemlje 1945. godine. Drugi dio je nastradao u NOB-u, u partizanskim redovima.
Odmah nakon rata, jedan broj porodica se iselio iz Poljana u Srbiju, mahom u Bačku i Banat. Na posljetku, do izražaja je došao i ekonomski momenat. Nakon rata počela je obnova porušene privrede. Mlađi ljudi su se nalazili posao u Ličkom Osiku (vojna industrija), u Gospiću, odlazili su u pečalbu u inostranstvo ili kod rođaka u Bačku i Banat. Industrija je bila u zamahu i radnika je trebalo svuda. Posljednji veliki odliv stanovništva dogodio se u vrijeme hrvatske vojne ofanzive „Oluja“. Iz Hrvatske je tada protjerano oko 250.000 pravoslavnih Srba. Među njima su bili i stanovnici Poljana. U Poljanu danas živi samo jedan stanovnik - vremešna staricu Milicu Paripović (1934), udovicu Miće Paripovića.

Galerija

• 
  Poljan, pogled sa Karaule

Spoljašnje veze

• Baka Milica, ona je posljednja od svih